Dok je lajtmotiv Dana hrvatskih financijskih institucija koje organizira HGK lani bila najava porezne reforme, ove su godine u fokusu loši krediti i njihov utjecaj na gospodarski rast. Viceguverner HNB-a Damir Odak ustvrdio je na okruglom stolu o gospodarskim trendovima i kvaliteti plasmana da, iako po bruto poziciji imamo jednu od najvećih stopa neprihodujućih kredita u EU, prosječna adekvatnost kapitala od 23 posto jamči da banke mogu ispuniti sve regulatorne zahtjeve.

“No, iako više ne predstavljaju bitan teret na razini bankarstva, ne znači da ne predstavljaju teret na razini gospodarstva. Nadam se da će banke pokazati malo veću živahnost da pomognu rješavanju loših kredita jer o tome ne ovisi samo njihova zarada, nego i rast gospodarstva. I konačno, banke mogu zaraditi samo onoliko koliko im gospodarstvo može platiti”, istaknuo je Odak te dodao da im trenutačni višak kapitala omogućava generiranje 700 milijuna do milijardu kuna novih kredita građanima i poduzećima.

“Razina likvidnosti u bankama na razini je sedam posto BDP-a. Znači – što god plasiraju, bolje je od ovog što rade”, poručio je supervizor, ali i poentirao da zbog velikog troška kamate kreditni rast može biti i faktor usporavanja rasta gospodarstva. “Stopa rasta od tri posto uz stagnaciju kreditnog portfelja čini mi se kao bolji ishod nego uz stopu rasta kreditnog portfelja od 10 posto”, kaže viceguverner. Hrvoje Stojić, voditelj ekonomskih istraživanja Addiko banke, požalio se na plitko tržište otkupa loših kredita u koje je, smatra, potrebno uključiti i nebankarske financijske institucije; fondove rizičnog kapitala, pa i osiguravatelje te poboljšati stanje u pravosuđu. No, na njegovu ideju o formiranju neke vrste javnog sustava za rješavanje neprihodujućih kredita banaka koja bi poslužila u eventualnoj krizi, viceguverner je bio rezolutan. “U ovom trenu ne vidim nikakva razloga da se ikakva javna sredstva izdvoje za to”, zaključio je Odak.