Konsolidacija na dijelu bankarskog tržišta koje drže male banke ide polako i mukotrpno, a nizu neuspjelih slučajeva povezivanja i potrage za strateškim partnerom, sve je izglednije, pridružila se i Banka Kovanica. Naime, nakon pregleda financijskog stanja Podravska banka odustaje od ulaska u Banku Kovanicu, neslužbeno doznaje Poslovni dnevnik iz dobro upućenog izvora. Odluka je donesena početkom travnja o čemu je obaviješten i regulator, no zasad nijedna od zainteresiranih strana nije ju sprema službeno potvrditi.

Prerizičan potez
“Za detalje rezultata pregovora ne znam, no nije bilo razgovora o kupnji već o spajanju”, odgovorio nam je član Nadzornog odbora Banke Kovanice Davor Štern. Neslužbeno doznajemo da je vlasnike Podravske banke negativno iznenadilo stanje u poslovnim knjigama varaždinske banke pa je unatoč inicijalnoj procjeni o dobrim sinergijskim efektima koje bi udruživanje donijelo, odlučeno da se radi o prerizičnom potezu. O nezavidnom financijskom stanju Banke Kovanice već se dulje vremena govori u bankarskim krugovima. S aktivom od 1,3 milijarde kuna banka drži tek 0,33 posto domaćeg bankovnog tržišta. Prema (nerevidiranim) podacima Hrvatske narodne banke prošlu godinu Kovanica je nakon Karlovačke banke imala najveći minus iz poslovanja od čak 48,6 milijuna kuna. Stopa adekvatnosti kapitala, pak, spustila se na 13,05 posto, dovoljno blizu zakonskom minimumu od 12 posto da zazvoni za uzbunu i privuče pažnju regulatora. Podsjetimo, krajem prošle godine vlasniku Banka Kovanice pristiglo je pismo namjere talijanske grupacije Cassa di Risparmio della Repubblica di San Marino s namjerom o međusobnom preuzimanju.

Vlasnik u problemima
Sama Cassa di Risparmio, inače, ima problema u susjednoj Italiji u sferi prikupljanja novog kapitala i nenaplativih kredita pa HNB-ova sugestija o potrebnoj dokapitalizaciji Kovanice nije naišla na plodno tlo. Činilo se da će se rješenje pronaći u Podravskoj banci koja nije skrivala ambicije o širenju i razvijanju poslovanja, a njime su bili zadovoljni u Hrvatskoj narodnoj banci koja je u neslužbenim kontaktima imala aktivnu posredničku ulogu.Poznato je da regulator već dvije godine šalje signale malim bankama o potrebi međusobnog udruživanja snaga, posebice u “back officeu” i kapitalu kako bi spremno dočekale val bankarske konkurencije koja se očekuje ulaskom u Europsku uniju. Tada financijskim insitucijama više neće biti potrebna licencija domaćeg regulatora za otvaranjem podružnica u Hrvatskoj što je dosad bila relativno visoka prepreka za ulazak na domaće bankarsko tržište.

Pronašli nišu
Podravska banka na čijem je čelu Julio Kuruc pak, primjer je male banke koja je pronašla svoju tržišnu nišu i unatoč veličini uspješno posluje. S aktivom od 2,8 milijardi kuna 11. je po redu tržišni igrač s udjelom od 0,7 posto bankarskog kolača. Prošle godine dobit prije oporezivanja premašila je 16 milijuna kuna, a stopa adekvatnosti kapitala na visokih je 15,4 posto.