Dok je nedavno smanjenje kreditnog rejtinga Francuske izazvalo politički nabijene naslove, veće iznenađenje predstavlja poboljšanje rejtinga Španjolske, koje je prošlo gotovo nezapaženo. No, prema analizi koju donosi Reuters, još veća priča je konvergencija kreditnih rejtinga unutar eurozone i nestanak dugogodišnje podjele na bogatu ‘jezgru’ i zaduženu ‘periferiju’.

Gravitacija prema novom centru

Njemačka se možda još uvijek čvrsto drži svog cijenjenog AAA suverenog kreditnog rejtinga, no i on bi se uskoro mogao naći u opasnosti s obzirom na planirani fiskalni poticaj i povećanje zaduživanja. U međuvremenu, ponderirani prosjek suverenih kreditnih rejtinga eurozone sve se više približava visokom ‘A’ rejtingu.

Iako ponderiranje prema BDP-u blago uljepšava taj prosjek jer Njemačka čini gotovo četvrtinu gospodarske proizvodnje bloka, malo je sumnje da se i druge velike nacije eurozone približavaju ocjeni ‘A’. To je otprilike razina na kojoj tržišta kreditnih izvedenica (CDS) trenutno procjenjuju i američki suvereni rejting.

Ovakva situacija je daleko od stvarnosti od prije 18 godina, netom prije globalne financijske krize, kada su Njemačka, Francuska, Španjolska i pet drugih članica eurozone imale najviši AAA rejting. Međutim, prosjek ‘A’ rejtinga odražava opće pogoršanje javnih kreditnih rejtinga diljem svijeta.

Ako i preostale europske zemlje s najvišim ocjenama na kraju počnu kliziti prema tom novom centru gravitacije – što se čini vjerojatnim nakon što je ukinuta dugogodišnja njemačka ‘kočnica duga’ i prioritet dobila potrošnja na obranu – ideja jeftinijeg zajedničkog zaduživanja s rejtingom AA ili višim mogla bi postati znatno privlačnija, čak i za najveće skeptike.

Španjolski uzlet i francuski izazovi

Trenutno su Njemačka, Nizozemska, Irska i Luksemburg jedine zemlje koje još uvijek drže barem jedan AAA rejting od tri glavne kreditne agencije. Druge su zemlje posljednjih godina pretrpjele udarce.

Francuskoj, koja je s više od 3 bilijuna eura postala najveće tržište državnih obveznica u eurozoni, agencija Fitch nedavno je smanjila rejting na A+. Vjerojatno je da će i druge velike rejting agencije slijediti taj primjer dok se zemlja bori s političkim preprekama u obuzdavanju proračunskih deficita.

S druge strane, Španjolska, četvrto najveće tržište suverenih obveznica s oko 1,8 bilijuna eura, doživjela je poboljšanje rejtinga od strane agencije S&P Global na A+. Zemlja bilježi impresivne godišnje stope rasta od gotovo 3%, što je više nego dvostruko od prosjeka eurozone. Posljedično, snažan rast BDP-a (nazivnik u omjeru duga i BDP-a) obavlja lavovski dio posla u smanjenju ukupne zaduženosti zemlje. Nedavno je i Portugal dobio poboljšanje rejtinga na ‘A’ od strane Fitcha.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Tu je i Italija – drugo najveće tržište obveznica u bloku – koja se također nalazi na korak do istog ranga sa svojom ocjenom BBB+ od S&P-a. Ogromna razlika u kreditnoj kvaliteti, tako očita tijekom dužničke krize prije više od deset godina, više ne izgleda tako velika.

‘A’ rejting kao nova norma

Iako medijski naslovi i dalje govore o “krizi” u Francuskoj, a nemogućnost postizanja političkog konsenzusa o javnim financijama jest problem za zemlju s dugom većim od 114% BDP-a, riječ “kriza” čini se pretjeranom za gospodarstvo s uravnoteženim tekućim računom, stopom štednje blizu 20% i niskom inflacijom.

“Problem Francuske prvenstveno je politički, a ne financijski. Francuska nije bankrotirana država koja će povući svoje susjede za sobom”, napisao je Michaël Nizard, voditelj odjela za multi-asset u Edmond de Rothschild Asset Managementu.

Čini se da se i tržišta slažu. Reakcija na smanjenje rejtinga bila je minimalna, uglavnom zato što su CDS tržišta već bila procijenila Francusku na razini A+ rejtinga. Što je još važnije, francuski pesimizam ublažen je optimizmom u ostatku eurozone, pri čemu CDS tržišta procjenjuju Italiju na razini ‘A’, a Španjolsku čak na AA.

Premija na talijanski dug u odnosu na francuski gotovo je nestala, a Španjolska već gotovo godinu dana ima niže troškove zaduživanja od Francuske. Premija rizika Španjolske u odnosu na Njemačku na najnižoj je razini u gotovo 17 godina, dok je talijanska na 16-godišnjem minimumu. Dakle, bez obzira na to kako se okarakterizira francuska priča, ovo nije najava nove dužničke krize u eurozoni.

Prema podacima Europske središnje banke (ECB), prosječna premija na prinos svih državnih obveznica eurozone u odnosu na AAA segment iznosi samo 47 baznih bodova, što je gotovo 30 baznih bodova niže od vrhunaca iz 2022. godine.

Ako je ‘A’ rejting sada nova referentna točka, a podjele na “jezgru i periferiju” postaju stvar prošlosti, onda bi težnja prema jeftinijem zajedničkom zaduživanju mogla dobiti novi zamah.