Na konferenciji Poslovnog dnevnika i Hanfe pod nazivom Zagreb – bankarsko i financijsko središte u novom normalnom održana je panel rasprava o “novonormalnom” bankarstvu, trenutačnom stanju u bankarskom sektoru, njegovoj stabilnosti te o planovima i razvoju u vremenima koja dolaze.

Ovu je godinu bankarstvo doživjelo transformaciju poslovanja koja je počela ranije od predviđeno, a na što je između ostalog utjecala i pandemija koronavirusa. Istaknuo je to na početku rasprave predsjednik Uprave Erste&Steiermärkische banke Christoph Schoefboeck.

Podsjetio je i na digitalnu platformu pod nazivom George koju je Erste banka nedavno lansirala u Hrvatskoj, a koja je zamijenila postojeću aplikaciju za mobilno i internetsko bankarstvo.

Održivo financiranje

Platforma, namijenjena fizičkim osobama, snažniji je iskorak u digitalne kanale i implementacija procesa i poslovanja. Shoefboeck je pritom naglasio da je Hrvatska u europskom prosjeku kada je riječ o mobilnom bankarstvu. Trenutačno, kaže, potrošnja i investicijska djelatnost u bankarstvu nisu na visokoj razini.

“Bilježimo u korporativnom sektoru rast kredita oko milijardu kuna više u odnosu na lani. Važni faktori su moratorij i dogovori s klijentom, te veća potražnja tvrtki. Kod retail kredita imamo pad”, naveo je Schoefboeck.

Nastavit će, dodao je, podržavati svoje klijente po pitanju likvidnosti i kapitalizacije, a pritom se vode time da će kroz neko vrijeme banke i poduzeća sve više ići prema sistemu održivog financiranja, te da se Hrvatska ovdje može dobro pozicionirati.

Schoefboeck oporavak očekuje tek 2022. godine, no pritom je naglasio da je kapitalizacija bankarskog sustava na visokom nivou, te da istovremeno treba obratiti pažnju na korištenje europskih fondova kako bi se mogli izdržati svi nadolazeći izazovi.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

“Pokušavamo vidjeti koje su opcije i što klijenti, koji su nam prioritet, žele. Važno je unaprijediti taj odnos. Ovo je vrijeme za resetiranje poslovnih modela, prilika da pokažemo fleksibilnost u transformaciji”, poručio je Christoph Schoefboeck.

U Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak (HBOR) za vrijeme pandemije su “zbili redove”, digitalno se modernizirali, a prema Europskoj komisiji ishodovali dvije mjere – poduzetnicima su omogućili beskamatne kredite i proširili opseg klijenata.

“HBOR je u kolovozu u bankarskom sektoru odradio više od 50% tzv. Covid-19 kredita. Mi se možemo osloniti na vlastite kapacitete, no trebaju sudjelovati i postojeće banke”, rekao je izvršni direktor HBOR-a Vedran Jakšić. Budućnost je, smatra, i u jamstvenim shemama, no tu je važno, dodaje, uključenje Europskog integracijskog fonda s proizvodima koji će omogućiti bolji plasman.

“Bili smo spremni na sve scenarije još na proljeće, imamo financijskih sredstava u slučaju novog vala krize. Fokusirali smo na pet segmenata – konkurentno-digitalni, zeleni, regionalni, na izvor te na alternativne izvore financiranja. Uz jamstvene sheme sve važnije postaje društveno odgovorno poslovanje, odnosno cargo footprint koji obuhvaća zelenu i digitalnu ekonomiju”, poručio je Jakšić.

Mijenja se struktura klijenata

Partner u Deloitteovom odjelu poslovnog savjetovanja zadužen za srednju i južnu Europu, Mitja Kumar, siguran je da će u Hrvatskoj pasti upotreba fizičkog novca, a da unutar financijskog sektora postoji velika konkurencija, da digitalizacija ide naprijed i mijenja se struktura klijenata, čemu se banke moraju prilagoditi.

“Doći će do novog kompromisa i podjele tržišta. Banke neće više toliko zarađivati na platnom prometu i trebat će sve više raditi na savjetovanju klijenata, prodaji… Banke su u dobroj poziciji i sve ovisi kako će kreirati digitalnu budućnost. Nije vrijeme za čekanje nego za daljnji razvoj i ulaganje nove generacije”, zaključio je Kumar.