Polazeći od sasvim logične premise prema kojoj uspjeh poluvodičke industrije kao svojevrstan commodity business izravno ovisi o veličini pojedinog proizvođača, nizozemski je Philips jučer najavio snažan zaokret u dosadašnjoj strategiji, najavljujući odvajanje problematične divizije i fokusiranje na profitabilnije segment poslovanja.
Economy of scale, smatra Frans van Houten, prvi čovjek odjela poluvodiča, jednostavno je postao nužan preduvjet profitabilnosti u sektoru zbog čega će uskoro započeti proces odvajanja odjela. Međutim, do sada nije donesena i odluka o konačnom rješenju koje se može provesti potpunom likvidacijom (prodajom), pronalaženjem strateškog partnera kako bi se stvorio nekakav joint-venture ili pak obavljanjem inicijalne javne ponude dionice i plasmanom na burzu.

Za potonju se varijantu odlučio Siemens, stvarajući Infineon koji će vjerojatno otići i korak dalje u konsolidaciji poslovanja, rješavajući se segmenta proizvodnje memorijskih modula. U svakom slučaju, ovotjedni je istup ujedno i najjasnija naznaka skorog raspleta nakon što je predsjednik Uprave Gerard Kleisterlee početkom studenoga progovorio o tom scenariju, najavljujući odvajanje za drugu polovicu 2006. godine kada bi već trebali postati vidljivi konkretni rezultati procesa racionalizacije poslovanja. To bi trebalo donijeti uštedu od oko 250 milijuna dolara godišnje. Da je zaista riječ o krupnom koraku, jasno pokazuje podatak kako aktivnost poluvodičke industrije Philipsu donosi oko pet (ukupno 30) milijardi eura prihoda godišnje, a da stvari polako kreću u tom smjeru, dovoljno govori i činjenica da je nizozemski gigant početkom tjedna smanjio vlasnički udio u kompaniji LG Philips LCD s 37,9 posto na 32,9 posto, pokušavajući smanjiti izloženost sektoru koji karakteriziraju velike oscilacije cijena, a time i poslovnih rezultata.
Međutim, ono što je sasvim jasno je da investitori evidentno podržavaju najavljenu promjenu strategije jer je cijena dionica jučer skočila za 4,3 posto, dosegnuvši najvišu razinu od sredine 2002. godine, čime je tržišna kapitalizacija kompanije u odnosu na početak godine povećana za čak jednu trećinu.
Inače, kao potencijalni partneri spominju se vodeći europski tandem – Infineon (-0,1 posto) i STMicroelectronics (+0,5 posto) te američki Freescale Semiconductor (nekoć dio Motorole).
I dok je Philips uspijevao potaknuti blagi rast domaćih burzovnih indeksa, ostatak Europe bilježio je negativne pomake, pritisnut, između ostaloga, i negativnom izvedbom dionica naftne industrije nakon nepovoljnog izvješća američkog ministarstva energetike (i rasta zaliha) i pada cijene sirove nafte do razine od 60 dolara po barelu.
Drugi dan zaredom Deutsche Bank se našao na udaru prodavatelja, izazvavši popriličnu paniku zamrzavanjem jednog od investicijskih fondova koji se bavi ulaganjima u nekretnine (vrijednost fonda se procjenjivala na šest milijardi dolara), navodno zbog ponovne procjene (devalvacije) portfelja koja je privukla i pozornost regulatornih tijela, a dionicama donijela pad cijene od 1,3 posto.
Sukladno krajnjem roku definiranom od britanskih regulatora, australska Macquarie Bank, najveća australska investicijska banka jučer je podnijela i formalnu ponudu za preuzimanje London Stock Exchange, vrijednu 1,48 milijardi funti, odnosno 5,8 funti po dionici.

Statoil u padu 2,2 posto

Od prilično ujednačenog pada dionica odskakali su tek Norvežani pri čemu je Statoil izgubio na vrijednosti 2,2 posto, i to zaslugom domaćeg rivala, kompanije Norsk Hydro. Naime, najnoviji update i negativna revizija prognoza kojima se najavljuje nešto slabiji rast proizvodnje nafte u idućih pet godina (oko 6 posto godišnje) nikako nisu bili po ukusu ulagača zbog čega su dionice bile u minusu od čak 3,9 posto.