Iako već dugo vremena ima poslovne operacije na hrvatskom tržištu, slovenski energetski div Petrol lani je preuzeo u našoj zemlji najveći dio Croduxa te tako postao jedan od najbitnijih igrača i u Hrvatskoj. No, energetska kriza, a još više regulatorne mjere poput regulacije maloprodajne cijene goriva u Sloveniji i Hrvatskoj, ozbiljno im remete planove što se odrazilo i na njihov polugodišnji gubitak od 1,3 milijuna eura, usprkos činjenici da im se prihod više nego udvostručio.

Ispunjenje plana

Kako pojašnjava Matija Bitenc, član Uprave Petrola, provode se aktivnosti za dobivanje naknada u vezi s regulacijom maloprodajnih cijena naftnih derivata iz prethodnog razdoblja. Ukupni gubitak EBITDA za slovensko i hrvatsko tržište u prvoj polovici 2022. iznosi 123,4 milijuna eura, od čega na slovensko tržište otpada 108,9 milijuna, a hrvatsko 14,5 milijuna eura. “Isplatom navedene naknade gospodarske štete i izgubljene dobiti grupa Petrol ispunila bi poslovne pokazatelje iz plana za 2022. godinu”, kaže Bitenc te dodaje da u Sloveniji već neko vrijeme vode pregovore s Vladom oko kompenzacijskih mjera regulacije cijena, dok u Hrvatskoj tek pozivaju nadležne da taj problem riješe.

Kao svoj veliki hendikep u ovoj energetskoj krizi u Petrolu navode činjenicu da su oni trgovci energijom, odnosno da nemaju proizvodnju. To se uglavnom odnosi na rafinerije koje su, kaže Bitenc, u ovoj krizi za tri puta povećale svoje marže, a dok su istovremeno one trgovcima na granici isplativosti daljnjeg poslovanja. Iako u samom Petrolu ne prozivaju Inu, koja ima vertikalnu integraciju koja uključuje rafinerije, vele i maloprodaju, navode da bi se trebao naći način da svi trgovci naftnim derivatima na maloprodajnom tržištu u Hrvatskoj budu u istoj poziciji.

Po pitanju operacija na hrvatskom tržištu, Bitenc navodi da je u prvoj polovici godine uspješno provedena integracija u grupu Petrol društava E3 i Crodux derivati dva. Do ljeta je u Petrolov informacijski sustav uspješno uključeno 68 od ukupno 93 Croduxovih benzinskih servisa. Konačno pripajanje društvu Petrol Zagreb planirano je do kraja 2022. iako će biti okončano već dva mjeseca prije roka. U prvoj polovici 2022. grupa Petrol ostvarila je prihode od prodaje u visini od 4,2 milijarde eura, što je za 126% više u odnosu na isto razdoblje u 2021. i 39% iznad plana za navedeno razdoblje. Osim povećane količinske prodaje goriva i derivata, rast prodajnih cijena goriva, električne energije i prirodnog plina najviše je utjecao na rast prihoda u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Nastavlja se tranzicija

U navedenom razdoblju usklađena bruto dobit iznosila je 245,4 milijuna eura, što je 5% manje u odnosu na prvu polovicu 2021. i 19% ispod plana za to razdoblje. Kako navode iz Petrola, pozitivan doprinos rastu usklađenoj bruto dobiti zbog uključenja društva Crodux u grupu Petrol poništen je učinkom regulacije cijene goriva u Sloveniji i Hrvatskoj jer su regulirane prodajne cijene tijekom najvećeg dijela razdoblja bile niže od nabavnih cijena goriva.

Bez obzira na akutne izazove u poslovnom okružju, ističe Bitenc, grupa Petrol nastavlja s energetskom tranzicijom te su u prvom polugodištu uložili 66% od ukupno 23,2 milijuna eura investicija u energetsku tranziciju. Najveći dio investicija u energetsku tranziciju namijenjen je proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora. U području proizvodnje električne energije iz energije vjetra Petrol u Hrvatskoj već upravlja dvjema vjetroelektranama – VE Glunča i VE Ljubač.

Osim toga, u Hrvatskoj su također potpisani ugovori za izgradnju solarnih elektrana Suknovci, Pliskovo i Vrbnik, koje bi trebale započeti s proizvodnjom početkom 2023. Ujedno je započeo projekt postavljanja solarnih elektrana na krovove prodajnih mjesta i vlastitih objekata Petrol Green. U prvoj će fazi 46 prodajnih mjesta biti opremljeno solarnim elektranama uz cilj da se tijekom idućih faza opremi njihova cjelokupna mreža.

Prilike i za Hrvatsku

‘Fokus politika sve više se pomiče prema većem financiranju konkurentnosti’

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a