Već na samom početku tjedna većina se investitora na svjetskim tržištima kapitala aktivno bavila mišlju kako bi, zbog uobičajenog pada likvidnosti pred produženi vikend, bilo najbolje smanjiti izloženost svojih portfelja parcijalnom akumulacijom dobiti. A kako je tjedan odmicao to je uvjerenje bivalo sve rasprostranjenije, te su optimisti jednostavno bili prisiljeni na uzmak pred nizom loših vijesti, ponajprije sa makro fronta, pažljivo evaluirajući negativan utjecaj i realnu opasnost od primjene restriktivne monetarne politike. Kako to obično biva, bez uvjerljivije podrške s Wall Streeta niti azijske burze nisu se uspijevale oduprijeti prodavateljima, te su se gubici samo gomilali, spuštajući većinu vodećih svjetskih burzovnih indeksa na negativan teritorij. Jedna od rijetkih iznimki bio je Dow Jones Industrials indeks, koji je ostvario rast vrijednosti od skromnih 0,2 posto, no zato dojam bitno kvari čak 1,9 posto minusa za S&P 500, za institucionalne investitore nesumnjivo najvažniji globalni benchmark kojim se mjeri izvedba dionica.Još jedna obeshrabrujuća činjenica je da niti zamjetno viša očekivanja u pogledu poslovnih rezultata za minulu fiskalnu godinu u Japanu, što su analitičari UBS-a uzeli kao temelj za pozitivnu reviziju prijašnjih prognoza, a Samsung i SonyEriccson objavom najnovijih brojki nedvojbeno potvrdili kao kredibilan razlog za optimizam, nisu značajnije pridonijela boljem raspoloženju ulagača. Doduše, pojedini predstavnici hi-tech sektora, poput Ericssona, iskoristili su blagu naklonost ulagača i pretočili je rast cijene dionica, no 1,9 posto tjednog minusa Nikkei 225 indeksa, u čijem se sastavu nalazi respektabilan broj hi-tech izdanja, jasno svjedoči o prevladavajućem raspoloženju.
S druge pak strane, rast stopa prinosa na američke državne obveznice, u velikoj mjeri potaknut i snažnim rastom cijena naftnih derivata, posijao je pravu paniku na tržištima kapitala, usmjeravajući nešto smionije igrače ka alternativnoj varijanti – tržištima roba. I naravno, korespondirajućim sektorima na tržištu kapitala, čime su se ponovo najviše okoristili ulagači koji nisu željeli mijenjati već dokazani recept za uspjeh. Naravno, riječ je o dionicama rudarskih kompanija čije vrijeme, barem ako je suditi prema projekcijama uglednih analitičara, možda tek dolazi. Naime, rudari su već itekako profitirali skokom cijene bakra iznad ključne psihološke razine od 6.000 dolara po toni, ili pak probijanjem barijere od 600 dolara za uncu zlata, ostvarivši samo u prvom kvartalu ove godine rast cijene dionica iznad 20 posto. No što onda reći za prognoze kojima se najavljuje nastavak pozitivnog trenda i primjerice rast cijene zlata sve do 850 ili pak 900 dolara po unci? Premda su te dionice, kao zasigurno najprofitabilniji sektor u ovoj godini, podložne čestim korekcijama s ciljem akumulacije profita, takva vrsta oklade i proteklog je tjedna nosila solidne prinose. Zahvaljujući nastavku nuklearnog programa, koji je poprilično zaoštrio odnose razvijenih zemalja s Iranom, među dobitnicima su se našli i naftaši, koristeći povoljan razvoj događaja koji je cijenu WTI sirove nafte odvukao na korak do magične granice od 70 dolara po barelu. Posebno težak tjedan imale su talijanske dionice, zbog tijesne pobjede koalicije lijevog centra Romana Prodija koju aktualni premijer Berlusconi i dalje dovodi u pitanje, ali se zato njegov Mediaset pretvorio u dobitnika (makar i sa skromnim rastom), upravo zahvaljujući pretpostavci kako će gotovo ravnopravan odnos snaga u parlamentu omogućiti nastavak dominacije privatnih TV kanala domaćim medijskim prostorom.

Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu