Unatoč padu troškova zaduživanja na rekordno niske razine, periferija eurozone i dalje je vrlo ranjiva zbog svog golemog duga.

Prema izračunima Financial Timesa na temelju posljednjih projekcija Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), periferne članice eurozone ove će godine morati izdvojiti preko 130 milijardi eura samo za plaćanje kamata na svoj dug. Taj iznos je tri puta veći od iznosa koji će za kamate morati izdvojiti ostale članice eurozone.Slikovitije rečeno, Portugal, Irska, Italija, Grčka i Španjolska morat će za plaćanje kamata odvojiti 10 posto od svakog eura koji se slije u njihove proračune. Ostalih 13 članica eurozone prosječno izdvajaju 3,5 posto.

"Visoke razine duga i ekonomska slabost jasan su politički problem", ocjenjuje za FT Ebrahim Rahbari, ekonomski analitičar američkog Citibanka. "Čak i ako vidimo da se njihova razina duga počne stabilizirati ili čak smanjivati, dugoročno će i dalje ostati iznimno visoka, što znači da su te države vrlo ranjive u slučaju budućih šokova na tržištu", dodaje Rahbari. Visoka svota za refinanciranje dugova značajno smanjuje mogućnost investicija i održavanje standarda socijalne skrbi.Primjer Portugala govori da 7,3 milijardi eura koje ta država mora platiti ove godine prelazi ukupan proračun za obrazovanje i gotovo je izjednačen sa proračunom za zdravstvo.

Sličnu sudbinu dijeli i Hrvatska koju inozemni investitori trenutno percipiraju kao najrizičniju članicu Europske unije. Uz lanjsku eksploziju javnog duga za 20 posto na 67 posto BDP-a, statistika središnje banke pokazuje kako je bruto inozemni dug u siječnju dosegao 46 milijardi eura. To je za 200 milijuna eura više nego samo mjesec dana ranije.Tomislav Ćorić, docent na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu ističe da je razina hrvatskog javnog duga znatno niža u odnosu na periferne članice eurozone.

"Međutim, makroekonomske prilike kod nas toliko su negativne da nas tržište "nagrađuje" visokom cijenom kapitala. Uz ovakvu strukturu ekonomije  i sustavnu nesustavnost kakvu pokazujemo u provedbi ekonomske politike, jedino je izvjesno daljnje povećanje javnog duga i problemi s njegovim refinanciranjem", smatra Ćorić. Prema njegovu mišljenju, cijela EU ne može osigurati visoke stope rasta uz koje bi se osiguralo smanjenje udjela javnog duga u BDP-u.