Vlade zemalja srednje i istočne Europe (SIE) sve češće kratkoročna rješenja za fiskalne probleme traže u mirovinskim fondovima.

Kako to mahom znači nagrizanje i (postepenu) demontažu drugog mirovinskog stupa u koji se skreće dio doprinosa, nakon nedavnih upozorenja OECD-a u vezi s mirovinskom reformom na noge se digla i europska asocijacija nacionalih udruženja mirovinskih fondova, PensionsEurope. "Duboko smo zabrinuti razvojem događaja u regiji Srednje i Istočne Europe (SIE)", poručili su u srijedu. Hrvatsku, doduše, ne spominju u svom nabrajanju novijih primjera koji zabrinjavaju (od Poljske i Rumunjske do Češke). Razlog tome vjerojatno je to što ovdašnja udruga fondova zapravo nije problematizirala Vladinu odluku da se osiguranici s beneficiranim radnim stažem zajedno s dosad akumuliranom mirovinskom štednjom prebace u prvi stup.

Svjesni fiskalnih pritisaka, ali i činjenice da su vlade nekih drugih zemalja SIE (od Mađarske do Poljske) s problemimam prekomjernog deficita i/li javnog duga znale posezati i za radikalnijim rješenjima, naši su 'mirovinci' očito procijenili da je to manje zlo. Naravno, nadajući se da će na tome i stati. Jamstava za to nema pa im preostaje priželjkivati da što skorije doista krene gospodarski oporavak koji bi smanjio fiskalne pritiske. Premda je i nedavno u Uniji u kontekstu ograničenja fiskalnog deficita nametnuto pitanje tzv. tranzicijskog troška mirovinske reforme, Europska komisija i dalje je ustrajna u tome da zemljama s višestupnim mirovinskim sustavom u izračun prekomjernog deficita ne ulaze mirovinski doprinosi koji se skreću u fondove drugog stupa.

Komisiji je, međutim, preča briga euro, zbog čega danas imaju i stroži pristup pitanju deficita i eksplicitnih dugova. U ambijentu krhkog oporavka ili čak recesije, dio slabijih zemalja regije to zapravo gura prema demontažama mirovinskih reformi. Zoran Anušić, stručnjak u Svjetskoj banci koji se već godinama bavi mirovinskim sustavima, znakovitim ističe činjenicu da se višestupni mirovinski sustavi dovode u pitanje zapravo samo u EU, a ne drugdje. To se, dakako, povezuje s krizom i fiskalnim prilagodbama u EU. Nakon što je poljska vlada povukla pola imovine mirovinskih fondova, u PensionEuropeu slično iščitavaju i rumunjsko preispitivanje mirovinske reforme, a navode i kako češka vlada najavljuje da od 2016. 'zatvara' mirovinske fondove (s tim da su oni tamo novijeg datuma i s razmjerno malo članova).

Nasuprot tome, Estonija je mnogo je bolji primjer nošenja s fiskalnom stabilnošću i dugoročnim izazovima nepovoljnih demografskih trendova. Nakon što je u prvim godinama krize i ona posegnula za zamrzavanjem uplata u drugi stup, pozabavila se reformama, stabilizirala fiskus i od lani je ne samo vratila nekadašnja 6-postotna izdvajanja već ih i povećala na 8 posto. Uz to, upravo zbog demografskih trendova prema drugom stupu krenula je Velika Britanija, a u tom smjeru trenutno ide i Irska.