Dvije najveće banke u Hrvatskoj, Zagrebačka banka i Privredna banka Zagreba, u prvoj polovici ove godine zaradile su 219,36 milijuna kuna manje nego u isto vrijeme lani. Prema izvještajima koje su te dvije banke objavile na Zagrebačkoj burzi, zajedno su ostvarile polugodišnju dobit od 1,01 milijardu kuna.

Prošle godine zajedno su zaradile 1,23 milijarde kuna. Za razliku od prošle godine ali i prijašnjih godina, ove se dogodio obrat – PBZ je ostvario veću dobit od Zabe. Nerevidirani konsolidirani izvještaj PBZ grupe pokazuje da je neto dobit iznosila 534,89 milijuna kuna. S druge strane, Zaba je objavila da je njezina grupacija zaradila 478,67 milijuna kuna. Dakle, druga po veličini banka u Hrvatskoj zaradila je 11,74 posto više od najveće. No, nekoliko je razloga zašto je PBZ u tom dijelu pretekao Zabu, točnije, dva. Prvi je to što je PBZ je u veljači ove godine ostvario izvanredni prihod od 156,3 milijuna kuna budući da su prodali PBZ Invest, a drugi što je PBZ smanjio troškove za vrijednosno usklađivanje i rezervacije za gubitke, a Zaba ih je povećala. 

Zaba izdvojila najviše
Objavljeni izvještaji pokazuju da je Privredna banka izdvojila 234,9 milijuna kuna za vrijednosno usklađivanje i rezervacije za gubitke, što predstavlja smanjenje od 35,7 milijuna kuna ili 13,2 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine kada je izdvojila 270,6 milijuna kuna. Zaba je pak ove godine izdvojila 560 milijuna kuna, a u prvom polugodištu prošle 444 milijuna kuna. "Ostvareni rezultat i nadalje je pod utjecajem smanjene potražnje za kreditima, nižih kamatnih prihoda, još uvijek relativno visokih troškova financiranja i povećanih troškova rezerviranja. Usporena provedba regulative usmjerene na rješavanje problema poduzeća suočenih s poteškoćama u poslovanju i nedostatak svježeg vlasničkog kapitala nužnog za financijsko restrukturiranje poduzeća rezultira daljnjim povećanjem neprihodujućih kredita", stoji u izvješću Zabe koji potpisuje predsjednik Uprave Franjo Luković. PBZ svoj rezultat iz redovnog poslovanja koji je, izdvoji li se prodaja PBZ Investa, ipak slabiji nego lani, objašnjava "manjim obimom ostvarenih kamatnih prihoda u odnosu na isto razdoblje lani i ostvarenom gubitku od imovine kojom se aktivno ne trguje, a koja se vrednuje po fer vrijednosti".

 Ni Erste banka nije ostala izuzeta od pada dobiti. U prvoj polovici ove godine neto dobit im je pala čak 45,25 posto na 174,81 milijun kuna. "Smanjenje neto dobiti u najvećoj je mjeri rezultat povećanja troškova vrijednosnih usklađivanja i rezerviranja. Osim objektivne gospodarske situacije i tržišnih uvjeta koji se općenito negativno reflektiraju na poslovanje tvrtki, na pad utječe i provođenje postupaka predstečajnih nagodbi te prilagodba regulatornim mjerama", stoji u izvještaju Ersta. Njihovi troškovi za vrijednosna usklađenja i rezervacije u ovoj su godini iznosili 555,55 milijuna kuna, a u isto vrijeme lani 443,42 milijuna. Samo za loše kredite Erste je izdvojio 505,21 milijun. Hrvatska poštanska banka,je za razliku od spomenutih "velikih" banaka ostvarila bolje rezultate nego lani. U prvoj polovici godine dobit te banke bila je 61,42 milijuna kuna, što je 0,6 posto više nego lani. Istodobno, troškove za rezervacije smanjili su na 48,74 milijuna kuna, a lani su bili 79,89 milijuna. 

Ipak mogu biti zadovoljni
Trend pada dobit vidljiv je u posljednjih nekoliko godina i čini se da se neće zaustaviti. "Hrvatske banke i bankarski sustav, zasigurno ne očekuju bolje dane. Negativan trend u gospodarstvu nastaviti će utjecati na banke, a nedavna presuda u korist korisnika kredita u švicarskim francima, mogla bi izbrisati i ovu 'srednju' razinu profitabilnosti bankarskog sustava", stoji u najnovijoj analizi profitabilnosti bankarskog sustava koju je izradio moj-bankar.hr. Prošlogodišnja dobit banaka koja je bila četvrtinu manja od 2011. odrazila se na povrat na kapital (RoE) koji je za 2012. bio 4,8 posto. Godinu prije iznosio je sedam posto.  "Usprkos negativnom trendu, domaći bankari mogu biti zadovoljni jer su još uvijek bolji od naših najbližih sustava", stoji u analizi. Naime, slovenski bankari su puni muka budući da su završili s najlošijim rezultatom u srednjoj i istočnoj Europi s negativnim povratom na kapital koji iznosi -7,3 posto. "S druge strane, poljski i češki bankari kao da žive u svom svijetu. Oni rastu i posluju kao da krize i nema", stoji u izvješću. Povrat u Češkoj bio je 21,4 posto, a u Poljskoj 14,3 posto.