Vrijednost kredita na kraju svibnja bila je manja za 9,05 milijardi kuna nego prije godinu dana. Najnoviji podatak Hrvatske narodne banke pokazuje da su domaći kreditori na kraju tog mjeseca imali plasirano ukupno 272,05 milijardi kuna.

To je na razini cjelokupnog bankarskog sustava 3,22 posto manje nego prije godinu dana. Iako su hrvatske banke u dobrom stanju, s obzirom na krizu i kontrakciju gosporadstva, manja vrijednost plasiranih kredita jasno ukazuje na to da banke nisu voljne davati nove kredite. A padu ukupne kreditne aktivnosti najviše su pridonijele tvrtke, odnosno u relanom sektoru je 8,18 milijardi kuna manje kredita nego prije godinu dana. Riječ je o padu od 9,44 posto i na kraju svibnja na tržištu je bilo 78,41 milijarda kuna vrijednih plasmana. To je ujedno i najveći udio ukupnog kreditnog portfelja domaćih banaka, a on iznosi 28,82 posto. Snažan pad zabilježen je i u dijelu stambenih kredita, što je i logično budući da se građani u posljednjih nekoliko godina nevoljko odlučuju za takvu vrstu zaduživanja s obzirom na nesigurnosti i krizu. Vrijednost stambenih kredita manja je 2,11 milijarde kuna nego prije godinu dana i na kraju svibnja iznosila je 60,09 milijardi kuna.

U odnosu na prošlu godinu to je pad od 9,44 posto. Stambeni krediti inače čine 22,08 posto ukupnog kreditnog plasmana i drugi su po veličini u aktivi. Dakle, dva najveća sektora – plasmani tvrtkama i stambeni krediti, pali su ukupno 10,29 milijardi kuna i njihova ukupna vrijednost bila je 138,5 milijardi kuna, što je točno polovica ukupnog kreditnog plasmana svih banaka u Hrvatskoj. S druge pak strane, u bankama se više štedilo. Podaci HNB-a pokazuju da je novac na transakcijskim računima (tekućim i žiro računima) porastao za 9,11 milijardi kuna i na kraju svibnja iznosio 50,58 milijardi. Porasla je i količina novca u štednim depozitima (novac koji se nalazi na računima banaka i nije oročen) na 21,39 milijardi kuna, što je 958,51 milijun više nego u isto vrijeme lani. No, pali su oročeni depoziti i to za nevjerojatnih 16,36 milijardi kuna. Ipak, to su uzrokovale strane financijske institucije koje su u posljednjih godinu dana iz domaćih banaka povukle 15,53 milijarde kuna.

Da nije bilo toga, oročena štednja u hrvatskoj pala bi samo 834,6 milijuna kuna. Negativni rezultat u oročenoj štednji posljedica je 1,86 milijarde kuna depozita koje su u posljednjih godinu dana iz banaka povukle domaće kompanije koje su na kraju svibnja imale oročeno 11,78 milijardi. Za razliku od tvrtki, građani su više štedjeli. Na tekućim i žiro računima, imali su 1,24 milijarde kuna više nego prije godinu dana, dakle 17,21 milijardu. U štednim depozitima građani su bankama dali 200,55 milijuna kuna više čime su na tim računima držali 16,53 milijarde. Daleko najviše građani su oročili. Riječ je o čak 4,29 milijardi više nego lani čime su na kraju svibnja u bankama imali oročeno 140,26 milijardi kuna. Zbroji li se količina novca kojeg građani imaju u bankama, riječ je o 173,99 milijardi što je impresivnih 5,74 milijarde više nego lani. Novac građana u bankama čini 61,33% ukupnog novca koje banke imaju u svom portfelju.