Olabavite. I ta jedna riječ dovoljna je da se opiše zahtjev dosad koliko-toliko poslušne prezadužene članice zone eura koja je gotovo šutke izvršavala obveze preuzete "bailoutom" iz 2011.,  a koja sad od Bruxellesa ipak traži poštedu u ispunjavanju danih obećanja.

Ministri financija monetarne unije u ponedjeljak su trebali početi s raspravom nakon koje će se znati hoće li se vladi u Lisabonu odobriti produljenje roka za otplatu kredita kojima je spašena od bankrota, a čeka se i "presuda" o ranije postavljenom zahtjevu – da im se odobri dodatno vrijeme za snižavanje proračunskog deficita na ciljanih tri posto bruto domaćeg proizvoda. Stvarno stanje državnih financija daleko je od idealnog, a situaciju dodatno otežava recesija čija je dubina znatno pogubnija od onoga što se prije očekivalo. Dok su kreditori 2011. predviđali da će te i 2012. godine BDP pasti četiri  posto, ali da će 2013. ponovno krenuti prema plusu, sad se govori o padu od čak 7% u razdoblju od 2011. do kraja ove godine. Oporavak "debelo" kasni, a sve je više onih koji za to krive upravo štednju koju nameće vrh eurozone. Svoj gnjev iskazali su ovoga vikenda na velikom prosvjedu u glavnom gradu na kojem se okupilo na desetke tisuća građana uzvikujući "Dosta više. Uništavate nas, uništavate našu zemlju!"

Viču Portugalci sve ono  što su ne tako davno uzvikivali i štednjom izmučeni Grci koji spadaju u isti "koš" s onima koje je Europa morala spašavati od financijske propasti. U njihovu su se prijestolnicu upravo vratili inspektori međunarodnih kreditora, tzv. trojka koja treba ocijeniti zaslužuje li zemlja novu tranšu pomoći od 8,8 milijardi eura iz paketa teškog 173 milijardi. Za razliku od dosadašnjih, ovo "češljanje" državnih financija trebalo bi proći relativno glatko, u fokusu je porezna reforma, nastavak nametnute privatizacije, a moguća tempirana bomba skriva se u smanjenju javnog sektora. Grčka ove godine mora smisliti kako iz njega "maknuti" 25.000 zaposlenih što opet potpiruje bijes naroda i politička prepucavanja, iako ministar financija obećava da otkaza neće biti već da će se višak radnika preusmjeriti na druge poslove. Priča o aktualiziranju problematike europskih "bailouta" tu ne završava. Cipar je upravo odmrznuo pregovore o pomoći koji bi trebala iznositi 17 mlrd. eura. Dosad sporazuma nije bilo jer je bivša vlada odbijala uvjete EU-a.