Nepovoljni trendovi u gospodarstvu i nove regulatorne mjere ali, i jačanje konkurencije snažno su utjecali na hrvatsko telekomunikacijsko tržište u 2011. iskazujući pad i prihoda i dobiti u odnosu na učinak koji je ostvaren samo godinu dana prije.

Godina je donijela i daljnju konsolidaciju telekomunikacijskog sektora nakon što je Vipnet preuzeo B.net.  Ovdašnje telekomunikacijsko tržište stoga bi se gotovo moglo ilustrirati kao “ring” u kojemu međusobno snagu odmjeravaju tri Gulivera i 47 Liliputanaca. Naime, top lista 50 najvećih tvrtki unutar ove grupacije kako ju je prema  financijskim izvješćima za 2011. dostavljenim od samih poduzetnika složila Financijska agencija na vrhu ima tri Gulivera – Hrvatski telekom, Vipnet i Tele2, samo su oni lani imali prihod veći od milijardu kuna. Spomenuta trojka ukupno je ostvarila 12 milijardi kuna prihoda, a na sam HT otpadalo je glavnina, odnosno čak 7,8 milijardi kuna. Golemi ostatak telekomunikacijskog portfelja u kojemu je 47 tvrtki prošle je godine zajedno zabilježio prihod u visini 4,67 milijardi kuna, tek neznatno više od rezultata koji su skupa iskazali Vipnet i Tele2.  U 2010. na ljestvici 50 najvećih kompanija iz ove  branše prihod iznad 100 milijuna kuna imalo je samo 16 tvrtki, prošle godine njihov broj je povećan na 19 dok je u 2010. s prihodom većim od 200 milijuna kuna bilo devet kompanija, u 2011. i njihov broj je rastao ali samo za jednu tvrtku.

Mali poduzetnici

Poslovna izvješća prema kojima je Fina složila poredak otkrivaju da su tri najveće kompanije u 2011. u odnosu na rezultat iz 2010. izgubile više od 700 milijuna kuna prihoda. Skupina malih poduzetnika unutar sektora u istom je razdoblju bolje poslovala, ostvarila je rast prihoda mjerljiv sa oko 300 milijuna kuna. U konačnom obračunu tako je skupni rezultat za svih 50 tvrtki iskazan kroz prihod u 2010. iznosio 17,1 milijardu kuna, da bi u 2011. pao na 16,7 milijuna kuna. Prihod su gubili i veliki i mali poduzetnici, a između onih koji su na godišnjoj razini ipak uspjeli znatnije poboljšati svoj poslovni rezultat izdvaja se skupina u kojoj je pet kompanija. Tele2 je tako lani naspram 2010. prihod povećao za 80 milijuna kuna, Mrežne integracije Verso za gotovo 74 milijuna, Msmart telekomunikacije za 68 te Iskon za 62 i B.net za 59 milijuna kuna. Pozornost traži i tvrtka Equidem, bavi se računalnim programiranjem i savjetovanjem, koja je u godinu dana prihod povećala sa 580 tisuća kuna na 34 milijuna kuna, dobit sa nule digla na 28 milijuna kuna, a broj zaposlenih sa tri na 18 djelatnika.Što se ostvarene dobiti tiče i tu je situacija bila vrlo šarolika. Naravno, učinak HT-a još dugo nitko neće ugroziti kako na razini prihoda tako i kod dobiti. Dobit je kod HT-a u obje godine prelazila dvije milijarde kuna s tim da je lani u odnosu na 2010. smanjena za 53 milijuna kuna dok je Vipnet u međugodišnjem razdoblju izgubio 197 milijuna kuna dobiti. Tele2 u spomenutom dvogodišnjem razdoblju, kako iznosi Fina, nije iskazivao dobit, no nije jedini s takvim rezultatom, u tom statusu prati ga još sedam poduzetnika, a među njima su Optima, Metronet i H1. Male kompanije i kod dobiti su se pokazale žilavije pa je tako Nokia Siemens Networks u međugodišnjem razdoblju dobit povećala sa 7,3 na 23,7 milijuna, a Gisdata grupa sa 3,7 na 8,1 milijun kuna. Svih 50 kompanija s liste u 2011. zapošljavalo je 10.787 djelatnika, sam HT od tog je broja opet prisvajao više od polovice. Neke tvrtke su otpuštale zaposlenike u odnosu na stanje u kadrovskoj evidenciji s kraja 2010. no neke su i zapošljavale, a konačni odnos ta dva podatka otkriva da je kod svih 50 kompanija u godinu dana, odnosno na Silvestrovo 2011. broj zaposlenih bio veći tek za sedam djelatnika. Najviše novih djelatnika, otkriva popis Fine, zaposlila je tvrtka IN2, ukupno njih 50, što je porast od 26 posto.  Najveća ulaganja vezana su naravno uz tržišne lidere. HT je lani malo usporio investicijski iskorak, za tu je namjenu potrošio 877 milijuna što je 23,9 posto manje nego prethodne godine. Predsjednik Uprave HT-a Ivica Mudrinić u više navrata je upozoravao kako kompanija ulaže znatno manje nego što žele jer su pod snažnim nadzorom regulatora, a ni država nije dala privlačan okvir koji bi poticao na investiranje.

HT ima monopol

U 10 godina, zaključno s 2010. HT je prema izjavama Mudrinića ukupno investirao 13,3 milijardi kuna. Iako je na tržištu aktivno 10 operatora u nepokretnoj mreži HT i dalje prisvaja oko 70 posto tržišta dok od ukupnog broja korisnika pokretne telefonije procjenjuje da mu je na kraju 2011. pripadalo 47 posto. Prema ocjeni prvog čovjeka Vipneta Mladena Pejkovića u nove tehnologije i jačanje pokrivenosti ta je kompanija tijekom 2011. investirala oko 400 milijuna kuna, a uz to je u akviziciju B.neta potrošila gotovo 700 milijuna kuna. Veliki pad dobiti Pejković je svojedobno iznoseći podatke o poslovanju u 2011. objasnio činjenicom da su posljedica uvećanih troškova nastalih zbrinjavanjem viška zaposlenika. Prema podacima Fine Vipnet je prošle godine broj zaposlenih smanjio za 61 osobu. Na kraju 2011. Vipnet je imao 2,018 milijuna korisnika, s padom od 0,5 posto u odnosu na kraj 2010. Broj korisnika bežičnog broadbanda bio je veći za 17,9 posto te ih je na kraju 2011. bilo 170.617. Travanjsko istraživanje Svjetskog gospodarskog foruma (WEF) o informacijskoj tehnologiji, odnosno ICT konkurentnosti, donijelo je tračak svjetlosti u hrvatsku ICT industriju. Nakon pada sa 46. mjesta u 2006. godini na 54. mjesto prošle godine, ove godine Hrvatska je smještena na 45. mjesto, a to je dosad najbolji rezultat.

Korištenje tehnologije

U tom istraživanju korištena je nova, izmijenjena metodologija izračuna spremnosti zemalja za korištenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija glede njihova utjecaja na nacionalnu konkurentnost. Samim uvođenjem nove metodologije nestala je mogućnost izravne usporedbe s prošlim ljestvicama, no rezultat je ipak ohrabrujući. Dobre  vijesti  odnose  se  na  dostupnost  tehnologija  (cijene korištenja mobitela,  cijene  korištenja  širokopojasnog  interneta,  te  konkurencije usluga interneta i telefonije), tu se Hrvatska nalazi na 19. mjestu, no kad se  razmatra  poslovno  korištenje  i  vladino  korištenje  ICT tehnologija situacija je bitno lošija (79. i 82. mjesto, respektivno). To  su,  dakle  rezultati  istraživanja, no kakva je situacija “na terenu”? Među najvećim hrvatskim ICT kompanijama nalazi se ASBISC-CR koji je prošle godine imao respektabilnih 160 milijuna kuna prihoda, no to je pad od 1,6 posto  u  odnosu  na  godinu prije. Uzimajući u obzir ukupnu gospodarsku situaciju  u  zemlji, taj pad je prihvatljiv i može se dovesti u vezi s makroekonomskim problemima. IBM Hrvatska zabilježio je pad prihoda od 9,9 posto (201,9 naprama  224,2  milijuna  kuna), a to je već razlog za ozbiljniju analizu uzroka. U tom rangu nalazi se i M-San grupa s padom prihoda od nešto većih 10,4 posto (prihod prošle godine 1,7 milijardi kuna).

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Visoka razina logističke zrelosti

Logistika kao motor rasta: konkurentska prednost danas se gradi u lancu opskrbe

Rast od 36 posto

ICT kompanije na popisu 505 najvećih bilježe rast, i to vrlo zanimljiv rast. Tako je Combis prošle godine imao prihod  od 475,9  milijuna  kuna, što je godišnji porast od odličnih 36,3 posto. H1 telekom također ima razloga za zadovoljstvo: Porast od 31,6 posto u njihovu slučaju znači prihod od 180 milijuna kuna. U skupini kolokvijalnog naziva “rasli smo za trećinu” nalazi se i Iskon internet – prihod 261,4 milijuna kuna, porast 31,3 posto. Rezultati hrvatskih ICT kompanija, dakle, dosta variraju. S jedne strane valja uzeti u obzir stanje države kao velikog naručitelja pa u nekih kompanija tu valja tražiti  razloge  pada, no ne treba zaboraviti ni na konkurenciju koja tjera na smanjivanje cijena i tržišno repozicioniranje.Kod kompanija  koje  bilje značajan rast jedino rješenje bit ćeozbiljna analiza svih uzroka, od okruženja  do  unutarnje organizacije posla, te strateški zaokret umjeren na dugoročno smanjivanje “overheada”, odnosno povećanje produktivnosti po radniku.

Ovaj tekst preuzet je iz posebnog priloga Poslovnog dnevnika za studeni 2012. godine, izdan pod naslovom 'Top tržišni sektori'.