U 11 mjeseci 2012. Hrvati su kroz police zdravstvenog osiguranja uplatili 29,2 milijuna eura premije (2,67% ukupne premije) te istodobno za autoosiguranja 364,4 milijuna.

Slovenci su pak samo u devet mjeseci za zdravstvene police dali 342 milijuna eura i za autoosiguranja 212 milijuna dok je ukupna premija iznosila 1,57 milijardi. I jedni i drugi itekako koriste usluge ponuđene kroz police zdravstvenog osiguranja, hrvatski osiguravatelji za liječenje svojih osiguranika iz premije su isplatili 22,1 milijun eura, slovenski 293 milijuna.  Osiguravatelji u Hrvatskoj već godinama od Ministarstva zdravlja traže definiranje tzv. košarice osnovnih prava i uvođenje privatnog osiguranja kako bi kroz police mogli ponuditi pakete nadstandarnih usluga. Ta inicijativa, neslužbene su najave s mjerodavnih adresa, mogla bi u dogledno vrijeme u proceduru, suradnici Rajka Ostojića navodno rade na usklađivanju zakona s europskom praksom. Osiguravatelji pak neslužbeno potvrđuju da nove proizvode vezane za privatno zdravstveno osiguranje već de facto imaju spremne, no čekaju da ministarstvo odradi svoj dio posla i objavi nova pravila kako bi ih "ušminkali" i pustili u javnost. Dva su motiva za doradu zakona – ulazak u EU i to što je unatrag četiri godine zdravstveni proračun smanjen sa 26 na 21 milijardu kuna, a obujam usluga u primarnoj zaštiti ostao je netaknut. Ulaskom u EU Hrvati stječu pravo na Europsku iskaznicu zdravstvenog osiguranja, koja im tijekom putovanja jamči medicinsku skrb na prostoru Unije, Islanda, Lihtenštajna, Norveške i Švicarske, a njihovi državljani isto pravo imaju u Hrvatskoj.

Visoki standard
I pomoćnik ministra zdravlja Luka Vončina nedavno je za Poslovni dnevnik izjavio: "Uloga privatnog osiguranja treba se povećati, no njegova uloga nije da nadomješta ono što je bazično potrebno nego će nuditi nadstandard, ekstra kvalitetu, brzinu. Primjerice, ako se u javnoj ustanovi na zahvat čeka godinu dana, privatni osiguravatelj može ponuditi termin za dva tjedna ili se kod njega možda uopće neće čekati."  Predsjednik Uprave Croatia zdravstvenog osiguranja Kristian Podrug nada se da ova najava donosi više vjetra u leđa svim osiguravateljima koji se bave dobrovoljnim zdravstvenim osiguranjima, a posebno onima kojima je to jedini core-business, što je slučaj s tim društvom. To znači, podsjeća, da će se konačno primjenjivati Zakon o dobrovoljnim zdravstvenim osiguranjima koji u članku 6. dodatno zdravstveno osiguranje definira kao  "osiguranje kojim se osigurava viši standard zdravstvene zaštite u odnosu na standard iz obveznoga osiguranja te veći opseg prava". Smatra da vrhunska medicina, najsloženiji dijagnostički i kurativni postupci, u području opće zdravstvene skrbi moraju ostati u okvirima javnog zdravstva i u najvećoj mjeri biti dostupni svim osiguranicima pokrivenim obveznim zdravstvenim osiguranjem.

"Puno je medicinskih postupaka koji se vrlo uspješno, a negdje čak i kvalititetnije, da ne kažem puno brže, mogu obaviti u privatnim zdravstvenim ustanovama. Hrvatskoj su privatne zdravstvene ustanove potrebne jer znače zadržavanje i zapošljavanje stručnog medicinskog kadra koji postaje sve više deficitaran i sprječavaju njegov odljev. Razvoj privatnog zdravstva znači i ulaganje u opremu i tehnologiju i predstavlja ukupno podizanje razine kvalitete zdravstvene skrbi u Hrvatskoj", ističe Podrug. Uvjeren je da novi model donosi 'win-win' situaciju za sve sudionike u ovom poslovnom lancu: "Za ustanove javnog zdravstva to će, s jedne strane strane, značiti oslobađanje dijela kapaciteta, a istovremeno dodatni prihod kada posluju u ulozi ugovorne zdravstvene ustanove, dok će osiguravatelji moći jasnije definirati prednosti svojih proizvoda iz dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja sukladno praksi u razvijenim članicama EU."

Buduća osnovna košarica
Teška ekonomska situacija i nedostatak novca za financiranje zdravstva razlozi su zbog kojih će, vjeruju i u Uniqa osiguranju, doći do smanjivanja prava osiguranicima HZZO-a. Procjenjuju da će u osnovnoj košarici ostati primarna zdravstvena zaštita: obiteljska medicina, pedijatrija, ginekologija, patronaža, njega u kući, stomatološke usluge, higijenska i epidemiološka, laboratorij, ljekarne, hitna…. Očekuju da se u košarici nađu i specijalističko konzilijarna te bolnička zdravstvena zaštita, ali tu bi, misle, možda moglo biti rezanja nekih prava dok će obim prava na ortopedska i druga pomagala vjerojatno biti smanjen, postrožit će se indikacije, produžiti period korištenja i uvesti stroža kontrola ostvarivanja ovih prava. Smanjenje opsega osiguravateljne zaštite HZZO-a nije nova tema međutim, dosad je odgađana. Odgoda više neće biti moguća, no teško je procjenjivati, kažu u Uniqi, koliko će biti radikalna nova rješenja.