Na kraju veljače ukupni je kreditni portfelj banaka težio 284,5 milijardi kuna, a ukupni depoziti dosegnuli su 283 milijarde. U odnosu na kraj 2011. godine depoziti su nominalno porasli za 1,6 milijardi. To je najvećim dijelom zapravo efekt tečaja u kunskom iskazivanju depozita koji su u velikoj mjeri (više od 190 milijardi) vezani uz stranu valutu, i to najvećim dijelom uz euro koji je u prva dva mjeseca ojačao 0,6 posto.

S druge strane, krediti su u dva ovogodišnja mjeseca nominalno porasli 1,9 posto ili za oko 5,2 milijarde. I kod kredita je udjel deviznih ili vezanih valutnom klauzulom velik (tri četvrtine, s tim da je kod kredita malo manja dominacija eura) no porast kreditnog portfelja sugerira ipak i porast kreditne aktivnosti. Međutim, gotovo polovica nominalnog porasta kredita odnosi se na kredite sektoru države koji su u odnosu na početak godine porasli za 2,4 milijarde kuna, na 41,8 milijardi. I u međugodišnjim usporedbama krediti državi bilježe natprosječan rast. U odnosu na lanjsku veljaču krediti središnjoj i lokalnoj državi nominalno su porasli 6,2 milijarde ili 17 posto, dok je ukupni kreditni portfelj banaka povećan za 17 milijardi (6,4%). Realno povećanje je s obzirom na udjel valutno indeksiranih nešto manje, kao i kod depozita koji su nominalno porasli za 11 milijardi ili četiri posto. Naime, u odnosu na veljaču 2011. euro je ojačao prema kuni nešto više od dva posto pa se nekoliko milijardi kuna porasta može pripisati efektu tečaja. Rast ukupnih depozita u cijelosti je posljedica rasta oročenja, jer su oni štedni u odnosu na lanjsku veljaču smanjeni, kao i sredstva na žiro i tekućim računima.

Za razliku od sektora stanovništva koji bilježi porast u svim kategorijama depozita, kod poduzeća sve vrste depozita pokazuju i dalje kopnjenje. Stanje oročene štednje građana od lanjske je veljače sa 121,8 milijardi kuna nominalno poraslo na 128,4 milijarde. No, i relativno i apsolutno najveće povećanje oročenih depozita u proteklih godinu dana bilježi se kod tzv. nerezidenata. U najvećoj mjeri to se odnosi na “strane financijske institucije”, i to one vlasnički povezane s ovdašnjim bankama. Ta su oročenja na kraju veljače iznosila 55,8 milijardi što je u odnosu na godinu dana prije povećanje za čak 7,6 milijardi kuna ili gotovo 16 posto. U strukturi kreditnog portfelja na kraju ovogodišnje veljače krediti poduzećima dosegnuli su 111 milijardi kuna, što je 7,8 posto ili 8 milijardi kuna više nego u isto vrijeme lani. Kod kredita građanima najviše su porasli tzv. ostali krediti, čak za petinu, dosegnuvši time 51,6 milijardi kuna, dok se krediti za kupnju auta i dalje tope. Taj kreditni portfelj je u posljednjih godinu dana okopnio za više od četvrtine pa se zaduženost po auto-kreditima svela na samo 4,3 milijarde kuna.