Obvezni mirovinski fondovi (OMF) u posljednjih su gotovo devet godina, otkada je provedena mirovinska reforma, svojim članovima zaradili 5,12 milijardi kuna. Kako su u utorak objasnili vodeći ljudi domaćih OMF-ova, prosječni godišnji prinos četiriju mirovinskih fondova u tom je razdoblju bio 5,27 posto, dok je prosječna godišnja stopa inflacije bila 2,7 posto.

Budući da je cilj domaćih OMF-ova ostvarivati godišnji prinos dva postotka viši od inflacije, čelni ljudi tih fondova zadovoljni su ostvarenim rezultatom. “Ono što je od nas traženo je ostvareno, pa čak i nadmašeno”, poručio je Dubravko Štimac, predsjednik Udruženja društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društva pri HGK. Iako zadovoljni ostvarenim rezultatom, “mirovinci” nisu mogli a da se ne osvrnu na točku prijepora koja se u javnosti javila u posljednje vrijeme. Riječ je o njihovim troškovima. “Glede troškova II. stupa o kojima se često govori, a najčešće pogrešno, fondovi su od početka rada naplatili 1,43 milijarde kuna naknada. Pritom su te naknade među najnižima u regiji”, kazao je Štimac.

Jeftinije nego u Bugarskoj
Primjerice, domaći OMF-ovi naplaćuju 0,8 posto ulazne naknade, dok se u Poljskoj naplaćuje 2,5 posto, Bugarskoj pet posto, a Mađarskoj 4,5 posto. Naknada za upravljanje domaćim OMF-ovima iznosila je u ovoj godini 0,75 posto, a Hanfa je na svojoj posljednjoj sjednici tu naknadu za iduću godinu smanjila na 0,65 posto. U Bugarskoj ona iznosi jedan posto, a Mađarskoj 0,8 posto. Kao teret drugoga mirovinskog stupa navode se i troškovi REGOS-a te kredita Svjetske banke u iznosu od 739, odnosno 207 milijuna kuna No REGOS ne radi samo za II. stup, ističu fond menadžeri, a i veći dio troškova odnosi se na korištenje Finina informatičkog sustava.

Značajan doprinos
“Ti troškovi mogli bi biti znatno niži, a iznos o kojem se govori nikako ne bi trebao biti 739 milijuna kuna za koji nije korektno da se navodi kao trošak OMF-ova”, smatraju “mirovinci”. Tu je i kredit Svjetske banke koji je korišten za reformu neodrživog I. stupa. Također su “mirovinci” spomenuli 254 milijuna kuna poreza koji plaćaju, a nitko ga ne spominje. Mirovinski fond menadžeri su se dotaknuli i često kritizirane ulagačke politike koju provode. No uzvraćaju da je njihov doprinos nacionalnoj ekonomiji važan jer do njihova osnivanja nije bilo zaduživanja države na domaćem tržištu, nije bilo kunskih obveznica, a redovito sudjeluju u dokapitalizacijama, IPO-ima te kupnji komercijalnih papira. “Pri tome treba biti svjestan kako fondovi ne mogu ulagati u nedopuštene instrumente niti u projekte ili vrijednosne papire koji ne postoje”, zaključuju.

Nema nacionalizacije

Promjene u EU
Potaknuti nedavnim potezima vlade u Mađarskoj OMF-ovi su istaknuli kako je to izoliran slučaj koji je rezultirao smanjenjem kreditnog rejtinga toj državi. Istodobno Češka i Velika Britanija uspostavljaju svoje verzije OMF-ova. Također EU mijenja statistički tretman uplata u OMF-ove koji se više ne bi tretirao kao nedopušten javni dug.