Put od od konja do čip kartice trajao je stoljeće i pol. Tvrtka koja je 1850. dostavljala pošiljke razvila se u predvodnika u stvaranju i prodaju financijskih proizvoda. I u ranim danima najveći klijenti bile su banke, a dostavljanje njihovih proizvoda pokazalo se znatno profitabilnije od dostave većih tereta. Otuda i ideja – stvoriti vlastiti financijski proizvod. Novčane doznake krenule su već 1882. i bile trenutačni uspjeh. Prvi putni ček, predstavljen 1891. vrlo brzo tvrtki je omogućio iskorak iz američkih okvira.

Hrvati i lifestyle
Expresni rast krenuo je od 1958., kad su izdali prvu karticu. Već 25. svibnja 1972. desetak godina kasnije, pokrenuta je prva franšiza izvan SAD-a – zvuči gotovo nevjerojatno -ugovor je potpisan u zagrebačkoj Esplanadi, s dubrovačkom agencijom Atlas, u tada još socijalističkoj Hrvatskoj. U staroj Jugi bilo je dovoljno onih koji su mogli i znali trošiti, a trebalo je i dostojno ugostiti svjetsku elitu koja se još tada znala otisnuti do Dubrovnika. Hrvatski Amex danas je u okviru PBZ Carda. Možda kap u moru golemog globalnog poslovanja, ali navodno jedan od najprofitabilnijih i najinovativnijih u čitavoj korporaciji. Kako kaže čelnica PBZ Carda, Amerikanci nas drže kao malo vode na dlanu. Prijem na visokoj razini u sjedištu American Expressa, na 50 katu nebodera s pogledom na Ground Zero, čini se da dokazuje ono što se na prvi pogled čini samo kao zdrava samoreklama. “Mislim da je ono što je vrlo važno u partnerstvu American Expressa s Hrvatskom to što mi vjerujemo, a u to smo se uvjerili tijekom posljednjih 35 godina, da je to tržište koje visoko cijeni lifestyle usluge koje naš brand predstavlja. Nevjerojatno smo zadovoljni napretkom kojeg smo ostvarili. Hrvatska je u ustvari pomogla u stvaranju vrlo važnog dijela biznisa za našu tvrtku – naše Globalne mreže usluga”, kaže Ken Chenault, predsjednik i glavni izvršni direktor American Expressa. Prva franšiza pokrenuta prije 35 godina u Hrvatskoj, kažu, bila je model za sve ostale koje su kasnije osnovane širom planeta. Tamnoputi visokoobrazovani CEO koji godišnje prima 80 milijuna dolara (osnovne) plaće, zacrtao je ambiciozni cilj; za vrijeme svojeg mandata tržišnu kapitalizaciju American Expressa podići sa 75 na 100 milijardi dolara. Čovjek nastoji opravdati plaću, koja nipošto nije najveća u zamišljenom američkom CEO Hall Of Fame. A izazovi proteklih godina bili su iznimni. American Express 2000. je proslavio 150 obljetnicu. Četiri godine prije toga zarada je prvi put probila milijardu dolara, tržišni udio i cijena dionice uzlazni.

11. rujan
Tvrtka je u svakom trenutku bila spremna na lokalne i globalne potrese i nestabilnosti, no nitko nije mogao predvidjeti magnitudu onoga koji će uslijediti. 11. rujna 2001. više od 5000 zaposlenika American expressa došlo je na posao u financijsko središte Manhattana. Golema praznina koja se vidi s 50 kata Svjetskog financijskog centra u kojem su uredi American Expressa daje samo naslutiti užase tog dana. Ground Zero danas je golemo gradilište, no trebale su godine samo za raščišćavanje ostataka blizanaca Svjetskog trgovačkog centra. “Mi smo zapravi izgubili 11 naših zaposlenika u Svjetskom trgovinskom centru – jer smo imali turistički ured u jednoj od srušenih zgrada. I naša vlastita zgrada je prilično oštećena, tako da smo morali evakuirati tisuće službenika i na neko vrijeme premjestiti ih na druge lokacije dok zgrada nije bila obnovljena i osigurana. Zapravo, morali smo ponovno izgraditi jedno od pročelja. No, i – to je život, American Express postoji već 158 godina i vrlo smo odlučni kao tvrtka”, priča Peter Godfrey, predsjednik Globalne mreže usluga American Expressa. Zapravo, meteorski uspjeh krenuo je upravo u razdoblju nakon 11. rujna. Biznis se učetverostručio – lanjski neto prihodi prešli su 27 milijardi dolara, samo u prvom kvartalu ove godine profit od preko milijardu dolara.

Pola milijuna kartica
PBZ-ovoj delegaciji i novinarskoj sviti posvećena je dužna pažnja. U izložbenom prostoru predstavljeni artefakti Lijepe naše, od Vučedolske golubice preko kravate do penkale. Predsjedniku uprave PBZ-a Boži Prki i predsjednici uprave PBZ Carda Nini Oberiter Gluhak uručena je statua koja simbolizira daleku povijest American Expressa, četiri jahača s Divljeg Zapada. Zapravo, nije im uručena, jer je teška 150 kilograma, no valjda to neće biti problem tvrtki koja je krenula upravo s takvim pošiljkama. Kako kažu, moramo cijeniti ljude koji nam donose plaće. A Hrvati koliko god da ih malo ima, prema broju kartica po glavi stanovnika daleko su iznad tranzicijskih zemalja i sasvim blizu Amerikanaca. Profiti PBZ Carda i posredna zarada koju njegovo poslovanje generira, PBZ grupi donose gotovo 20 posto ukupnih profita. American Express bi vjerojatno ostvario daleko veće prihode, kad se u Hrvatskoj ne bi zadržao samo na kartičnom poslovanju. Njegov drugi core business je turizam i putovanja, s tisućama ureda širom svijeta – nažalost, ni nakon 35 godina prisustva, Amex još nije uložio u nijedan u Hrvatskoj. Amex je samo u prvom kvartalu narastao za gotovo 2 milijuna kartica. No, i hrvatsko tržište buja. Amex i Diners tu imaju približno po 450 tisuća kartica. Jedan od čelnika Erste banke, novog vlasnika hrvatskog Dinersa, nedavno je obećao skok na milijun kartica, što se čini gotovo nevjerojatno, tek nešto malo manje od ukupnog broja zaposlenih u Hrvatskoj. Čelnica hrvatskog Amexa, sada PBZ Carda, Chenaultu je također obećala povelik skok, no, ipak znatno realističniji – do službene obljetnice zaokružit će pola milijuna kartica.