Trideset i tri domaće banke za posudbu novca prošle su godine na ime kamata zaračunale i naplatile respektabilnih 21,8 milijardi kuna, što je gotovo 20 posto veći iznos nego u 2007., pokazuju najnoviji podaci Hrvatske narodne banke. O kojem je iznosu riječ, ali i koliko je domaći financijski sustav snažno bankocentričan, govori usporedba da su te financijske institucije samo u jednoj godini (krize!) naplatile iznos gotovo jednak onome koliko su četiri obvezna mirovinska fonda uspjela akumulirati u sedam godina uplaćivanja i kapitaliziranja štednje u drugi stup, a riječ je o 22,8 milijardi kuna.

Čista zarada
Ipak, oduzmu li se tom iznosu kamatni troškovi koje su same bile primorane platiti, banke su “čisto” od kamata zaradile 9,9 milijardi kuna što je skok od 16,2 posto. Inače, troškovi banaka po osnovi kamata u 2008. su porasli 21,9 posto, na ukupno 11,8 milijardi kuna, a bruto dobit bankarskog sektora iznosila je 5,8 milijardi kuna, odnosno 13,7 posto više nego u prethodnoj godini, dok je ukupna imovina porasla na 370,8 milijardi kuna.

Izdašni ‘minusi’
Sukladno strukturi odobrenih plasmana većinu kamatnih prihoda banke mogu zahvaliti građanima koji su prošle godine na ime kamata bankama platili 9,6 milijardi kuna, milijardu i pol više nego 2007. godine. Na stambene kredite građani su platili 2,9 milijardi kuna. Iznos od pet milijardi kuna, koliko su građani platili za ostale kredite, najvećim dijelom prekoračenja po tekućim računima (popularne “minuse”), nenamjenske i potrošačke kredite, jasna je indikacija koliko je visoka cijena takvih kredita. Istodobno korporativni sektor platio je 6,5 milijardi kuna kamata, od čega 5,9 milijardi tvrtke u privatnom vlasništvu te 586,7 milijuna kuna one u državnom vlasništvu. Država je (uključujući i fondove te jedinice lokalne uprave i samouprave) za svoj dug prema lokalnim bankama prošle godine platila 1,3 milijarde kuna kamata. Zbog izvrsnog poslovanja banaka banke će po osnovi poreza na dobit u državni proračun uplatiti 1,1 milijardu kuna poreza. U agregiranom izvješću HNB-a primjetan je i porast dospjelih, a nenaplaćenih potraživanja, jasan znak rastuće nelikvidnosti cjelokupnog sustava. Novac, odnosno potraživanja koja su bankama trebala biti plaćena prije mjesec dana, iznose 60,4 milijarde kuna. Usporedbe radi, lani je ta stavka bila 17 posto manja i iznosila je 51,6 milijardi kuna. Porast bilježe i prekoračenja na dulji rok; nenaplaćena potraživanja dospjela prije 30 do 90 dana popela su se na 10,7 milijardi kuna, milijardu kuna više nego što je ta stavka iznosila na kraju prosinca 2007.

izdvojeno

Kreditni portfelj
Prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke koji ilustriraju stanje u bankarskom sektoru na kraju prošle godine, pokazuju da su trideset i tri domaće banke ukupno podijelile 246,6 milijardi kuna kredita, 40-ak milijardi kuna više nego na kraju 2007. Najviše kredita, 122,7 milijardi kuna, podigli su građani, dok su 94,1 milijardu kuna banke odobrile korporativnom sektoru, a na državu je otpalo 21,5 milijardi kuna ukupno odobrenog kreditnog portfelja.