Hrvatska narodna banka predstavila je jučer dugo najavljivane mjere koje bi trebale smanjiti rizik da dužnici opet dođu u probleme slične onima s kakvima su se suočili bivši korisnici kredita u "švicarcu". Među tim mjerama najvažnija je preporuka bankama za ublažavanje kamatnog rizika kod dugoročnih kredita koja bi ih trebala potaknuti da klijentima koji otplaćuju kredite s promjenjivom kamatnom stopom ponude refinanciranje uz fiksnu kamatu.

I fiksiranje i – pad rata
To se ponajprije odnosi na kredite čiji je rok otplate dulji od sedam godina jer za takve zajmove u slučaju povećanja kamata i anuitet raste neproporcionalno više u odnosu na kratkoročne kredite. Od banaka traže jasnu i transparentnu usporedbu postojećeg kredita i novog koji bi im trebale ponuditi za refinanciranje duga, prezentiranu tako da dužnik može vidjeti sve troškove i koristi od "fiksiranja" kamate. Traže i da banke pritom minimaliziraju popratne troškove i naknade, a posebno da izbjegnu naknadu za prijevremenu otplatu kredita. To traže i ondje gdje zakonom nije regulirano jer za kredite podignute prije 1. siječnja 2010. banke još smiju naplaćivati izlaznu naknadu. No, s obzirom na to da su upravo najstariji krediti i najproblematičniji jer imaju najviše kamatne stope, središnja banka na neki način apelira na banke da se suzdrže od tog troška.

Usto, očekuju od njih da pri ponudi fiksne kamate ne odstupaju od ponude koja vrijedi za nove kredite, posebno ako dosad nisu imale u ponudi fiksnu kamatu. Time bi se postigao upravo suprotan efekt od onog kojim se godinama plaše klijenti koji požele fiksnu umjesto promjenjive kamate – rate kredita uz niže bi fiksne kamate, koje su trenutačno u ponudi za nove kredite, pale umjesto da porastu. Generalno, HNB očekuje od banaka da prošire ponudu kredita s fiksnom kamatom te da za nove kredite ne ugovaraju naknade za prijevremenu otplatu kredita, kako za stambeno tako i za potrošačko kreditiranje.

Popratni je alat koji bi trebao omogućiti uspješno provođenje ovih mjera informativna lista s ponudom kredita po bankama i različitim vrstama kredita, koju su banke obvezne dati na uvid klijentu ako za kredit koji mu nude, nemaju ekvivalent s fiksnom kamatom. Na listi su navedene sve vrste kredita, vrste i visine kamate, efektivne kamate, iznos fiksne marže te ročnost i visina naknade za prijevremenu otplatu. Listu namjeravaju širiti – na proljeće uvode i usporedne informacije o naknadama.

Za razliku od informativne liste, nijedna od gore pobrojenih preporuka nije, na žalost, obvezujuća za banke i HNB nema mandat za njihovo provođenje koristiti sredstva prisile ili kazne u slučaju neposluha. No, njima su ipak u ruke klijenata stavile moćno pregovaračko oruđe – dužnici već i prije dolaska u banku mogu proučiti uvjete koje nudi konkurencija, ali i pri dolasku na razgovor s osobnim bankarom na pametnom mobitelu otvoriti aplikaciju s listom i predočiti mu je u razgovoru. U HNB-u vjeruju da je to dobar način pritiska.

Odluka na potrošačima
"Nisam baš siguran da će banke prihvatiti da im klijenti zbog web liste izlaze iz poslovnice", prokomentirao je na predstavljanju mjera viceguverner Bojan Fras. Na pitanje savjetuje li HNB građanima masovno refinanciranje kredita s promjenjivom kamatom u fiksne, guverner Boris Vujčić odvratio je da on preporučuje bankama da ponude fiksne kamatne stope, a na potrošačima je odluka hoće li to napraviti ili ne."Moguće su promjene smjernica monetarne politike FED-a i ECB-a.

FED je već povećao svoje kamate, a za nas važniji ECB tek treba donijeti odluku. U kojem će roku to biti, ne želim spekulirati. No, Hrvatska ima šansu smanjiti svoju premiju rizika koja joj je već pala više od 100 baznih bodova", istaknuo je Vujčić analizirajući mogući smjer kretanja kamata na tržištu. Jer, može se dogoditi i da klijent "fiksira" svoju kamatu, a da promjenjiva kamata klizne na dolje, posebno u visoko konkurentskom bankarskom okruženju. Kako bi olakšao bankama emigriranje na fiksne kamate, HNB je prilagodio i svoje monetarne operacije te povećao potencijalni iznos dugoročnog kreditiranja na oko 38 milijardi kuna.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju