O Makedonskoj burzi i razlozima zbog kojih se tamo priželjkuje kapitalno spajanje s ostalim burzama u regiji, kao i mogućem cross-listingu razgovarali smo s glavnim izvršnim direktorom Ivanom Šterievom.

Direktori burzi u regiji kažu kako je ideja regulatora o stvaranju regionalne burze možda dugoročno dobra ideja.
No, ova je regija po svemu specifična, pa tako i u tome. Tri stvari. Ta inicijativa regulatora poznata je, cilj je bio detektiran, no nije bio jasan modalitet implementacije i realizacije te ideje. Drugo, osobno smatram da sve takve inicijative moraju biti potaknute od strane poslovnog sektora. Regulatori moraju stvoriti preduvjete za takve inicijative. Treće, ipak vjerujem da je brži način kreiranja zajedničkog tržišta “blue chipova” ako je integracija tržišta takva da bi se do nje došlo i preko kapitalnog povezivanja. Suradnja pojedinih tržišta je ono što moramo raditi, ali u ‘mekšim’ varijantama kao što su zajedničke promocije. Kapitalna povezanost tržišta vjerojatno je veći i brži katalizator da bi se došlo do ujedinjenog tržišta. Baltičke su zemlje spojile tržište preko OMX-a koji je kao burzovni operator napravio i kapitalno povezivanje. Pitanje je koliko će kod nas proces kapitalnog povezivanja ići brzo i hoće li taj proces biti potaknut sa neke treće strane.

Možemo zaključiti da ste za kapitalno spajanje burzi? Kroz koje vrijeme?
Dileme nemam – što brže to bolje.

Zašto? Ostale burze se ne žure, kažu da treba uzeti u obzir brojne aspekte. Vi ste izravni.
Jedna stvar je ono što je izvedivo, a druga je teoretska postavljenost. Smatram da je idealno da postoji jedno tržište. Drugo je koliko je to stvarno moguće i brzo izvedivo. Moram se složiti s kolegama jer objektivno taj proces ide sporije nego što svi mi priželjkujemo.

Makedonska burza percipira se kao manja burza u regiji. Možete li konkurirati velikim burzama, poput Budimpešte?
Ne možete pobjeći od statističkih parametara kao što su veličina ekonomije i veličina države i tržišta. Sve burze u regiji imaju iste izazove i razvijale su se u tri koraka. Prvo, razvila su se neizravno privatizacijom. Ona je korporatizirala ekonomiju svih zemalja u regiji, a burze su postavljene kao infrastruktura. Drugi korak bio je vlasnička konsolidacija koja je bila ‘the name of the game’, tako da su burze služile da bi se ona riješila. Sve burze sada imaju iste izazove – kako vratiti strane ulagače na ova tržišta. Kako stvoriti novu potražnju. Naime, promijenili su se izvorni problemi. Tijekom 2005. i 2007. imali smo problem na strani ponude jer je potražnja bila velika, nije bilo novih IPO-a i listanja. Sada je problem na strani potražnje. Strani ulagači regiju gledaju kao cjelinu. Smatramo da je ovaj način suradnje, prvenstveno temeljen na promociji, na tragu mogućeg formiranja zajedničkog regionalnog primarnog tržišta. Vjerojatno ćemo lakše stvoriti regionalno primarno tržište, nego sekundarno tržište. Kada su u pitanju nova izdanja dionica, lakše ćemo uvjeriti sve veće kompanije u regiji u to jer je to izravno njihov interes. Ovu suradnju vidim u dva smjera. Promotivan aspekt – road show te promocija. Drugo – formiranje većeg regionalnog primarnog tržišta od kojeg će se sekundarna trgovina preliti na decentralizirana tržišta.

Što mislite o cross-listingu? Postoje li dionice iz regije koje bi htjeli vidjeti na Makedonskoj burzi?
Svakako da postoje. No postoji tu još jedna stvar zbog koje je važno kapitalno povezivanje burzi. Kod cross-listinga uvijek se otvara pitanje tko gubi, a tko dobiva na razini tržišta jer imate investitore, izdavatelje, brokere. Cross-listing najčešće povećava konkurenciju između tržišta, burzovnih operatera i financijskih posrednika. Zagovornik sam da se dogovorni cross-listing poprati sa podjelom benefita između tržišta. Smatram da bi preko kapitalnog povezivanja puno tih delikatnih pitanja nestalo.