Država, čini se, do kraja godine ipak neće ići na novo inozemno zaduženje kojim bi se spremila ‘zimnica’ za potrebe otplate 750 milijuna eura obvezničkog duga koji na naplatu stiže u ožujku iduće godine. Prema saznanjima Poslovnog dnevnika, taj se posao namjerava ostaviti za početak 2011., ali to ne znači da ove godine više uopće neće biti izdanja obveznica.

Iznos novog zaduženja time bi, međutim, bio znatno manji jer su ovogodišnje potrebe financiranja – što za otplatu, odnosno refinanciranje postojećih dugova što za pokrivanje tekućeg fiskalnog deficita – dobrim dijelom riješene. Preostalo je riješiti još oko 6 milijardi kuna dospijeća kratkoročnog duga po trezorskim zapisima, a s domaćim bankama i mirovinskim fondovima već su poodmakli razgovori s tim u vezi. Oni zasad kao najizgledniju opciju nameću zamjenu većeg dijela dospijevajućeg kratkoročnog duga za dugoročni. Konkretno, trezorskih zapisa za obveznice. Do kraja godine na naplatu stižu oko 2,7 milijardi kuna vrijedni dvogodišnji trezorski zapisi s valutnom klauzulom (dospijevaju 25. studenoga) te 3,4 milijarde kuna zapisa uobičajene ročnosti (do godinu dana). Informacije iz financijskih krugova govore da je aktualni plan da izdanje obveznica bude veličine oko 4 milijarde kuna, i to na rok od sedam godina. O namjeri Ministarstva financija da se u narednih godinu dana u sklopu upravljanja javnim dugom pozabavi poboljšanjem ročne strukture duga države govorio je za prošlotjedne burzovne konferencije i državni tajnik u Zdravko Marić. No, kako su spomenutih 2,65 milijardi kuna zapisa iz studenoga 2008. većim dijelom upisali mirovinski fondovi, pretpostavlja se da oni najviše i zagovaraju zamjenu za obveznički dug.

Vodeće banke pak danas bi trebale usuglasiti svoje stavove uoči razgovora s Ministarstvom financija. Dio financijaša vezano uz opciju izdanja obveznica reći će kako se nasuprot restrukturiranju ročnosti duga može postaviti pitanje je li to trenutno najoptimalnije rješenje. Iako država na domaćem tržištu danas vjerojatno može povoljnije plasirati obveznice nego vani, malo je vjerojatno, kažu, da bi se plasirale uz manje od 5 posto prinosa, dok su (kunski) trezorski zapisi na posljednjim aukcijama upisivani uz kamatu neznatno višu od 4 posto. osim toga, dodaju, likvidnost na domaćem tržištu je veoma visoka. Kako god bilo, ukupno financiranje države u 2010. očito će biti manje od prošlotjedne guvernerove procjene o 44,7 milijardi kuna (14,5 posto BDP-a), budući da je on uključio i prvotno najavljivano ‘predfinanciranje’ za otplatu obvezničkog duga koji stiže na naplatu u prvom tromjesečju 2011. Ukupno financiranje (otplate dugova plus deficit) u 2010. će očito biti oko 39 milijardi kuna. No, time se dio tereta financiranja samo prebacuje na iduću godinu, u kojoj će ono biti za 5-6 milijardi kuna veće od ranije najavljivanih 31 milijardu kuna.

Tečaj

Izostalo klizanje eura
Odustajanje od novog vanjskog zaduženja do kraja 2010. smatra se i jednim od razloga što se tečaj drži oko 7,34 kune za euro. Uz ostvarenje prvotnih očekivanja, tečaj bi vjerojatno otklizao prema 7,30, pa i niže.