Posljednjih 15 godina Mato Filipović u HPB-u vodi segment 'retaila' s oko 500 zaposlenih, u bankarskim krugovima slovi kao veliki znalac. Tijekom 30 godina karijere prošao je sve pozicije od poslovnice do predsjednika uprave, a iskustvo prije HPB-a stjecao u pet financijskih institucija.

HPB se lani istaknuo kao jedna od najaktivnijih banaka u poslovanju s građanima, posebno kod stambenog kreditiranja. Kakvi su rezultati?
U 2016. kreditna aktivnost HPB-a u poslovanju s građanima je iznimno velika tako da je rast neto kredita 12,3% u odnosu na 2015. Ukupno smo plasirali više od 1,3 mlrd. kuna, a gotovo svaka druga kuna odnosi se na stambene kredite. HPB danas ima 635.000 klijenata. Lani smo privukli 25 tisuća novih, a među njima je 82% radno aktivnih. Kvalitetna ponuda stambenih kredita, posebno kunskih, bila je ključna za takav uspjeh. Za nas je 2016. rekordno dobra godina i po iskoraku koji smo napravili s digitalnim proizvodima: HPB mBanking; SuperSmart HPB – otvaranje tekućeg računa videopozivom; on-line zahtjev za kredit.

Vidi li HPB i kako svoju priliku u preslagivanjima na tržištu (klijenti Splitske banke)?
Naravno da svaku priliku za rast želimo iskoristiti, a ponudom pokazati konkurentnost i prednost pred drugim bankama. Cilj nam je postati najbolja banka, a to je jedino moguće kvalitetnom uslugom i dostupnošću klijentima. Znamo da klijenti traže brzu i jednostavnu uslugu po prihvatljivoj cijeni – sve su zahtjevniji, a imaju veliku mogućnost izbora. HPB je spreman za takvu tržišnu utakmicu i ne skrivamo da su nam zanimljivi klijenti svih banaka u Hrvatskoj, ne samo Splitske banke.  

Koliko ima prostora za nastavak sadašnjeg tempa rasta stambenog kreditiranja, posebice u kunama? 
HPB je prvi ponudio stambene kredite u kunama 2011. koji bilježe stalni rast s naglaskom na 2016. (50%). Naš cilj je i dalje rasti i osvajati tržište. Banka ima dovoljno rezerve kunske likvidnosti za financiranje plasmana u kunama. Očekujemo daljnji, ali sporiji rast stambenih kredita. 

Krajem 2016. prodali ste portfelj loših kredita. Kakva je danas situacija s naplatom, je li HPB sve očistio?  
HPB je značajno smanjio nenadoknadive i djelomično nadoknadive kredite u portfelju tako da je njihov udjel nakon nedavne prodaje potraživanja na razini prosjeka hrvatskog bankarskog tržišta. Stalno poboljšavamo proces odobravanja kredita čime ćemo dodatno poboljšati kvalitetu portfelja.

Prošlu je godinu obilježilo jačanje kunizacije, barem kod kredita. Kako trend prate štednja?  
HPB raste i u depozitima koji su u 2016. porasli za 5% u odnosu na 2015. Veseli nas porast depozita u kunama. Na ovakvo kretanje utjecale su nešto više kamatne stope na kunske depozite kao i povećanje povjerenja klijenata u kunu. Klijenti sve više postaju svjesni valutnog rizika i pokazuju znatno veće preferencije prema štednji i zaduživanju u istim valutama. Slične trendove očekujemo i u 2017. godini.

Guverner i Vlada ipak najavljuju brže uvođenje eura, dok je HPB dobrim dijelom orijentiran na kunu. Kako bi se uvođenje eura odrazilo na HPB? 
Svjesni smo da će Hrvatska uvesti euro, ali procese sigurno neće biti brz. Smatramo kako postoji više prednosti nego nedostataka od uvođenja eura. Euro podrazumijeva manja regulatorna ograničenja za banku, bolji kreditni rejting države, a time i banke, pristup većem tržištu likvidnosti uz nižu cijenu i dugoročnog financiranja. HPB će imati dovoljno vremena za pripreme. 

Kako se višegodišnji trend niskih kamata odrazio na štednju? 
Štednja nikad nije bila viša uz nikad niže kamatne stope. Već smo se uvjerili da su građani Hrvatske skloni štednji i daju prednost stabilnosti i sigurnosti ulaganja iako to danas znači manje prinose. U razdoblju koje je pratilo trend snižavanja kamatnih stopa, HPB je bio konkurentan na tržištu, a odlučili smo posebno poticati štednju za najmlađe s kamatama do 4 posto. Osim klasičnih oblika štednje nudimo i namjensku – stambenu štednju kao i različite štedno-investicijske proizvode za one koji su spremni na nešto veći rizik, ali i viši prinos. Imamo proizvod osmišljen u partnerstvu s Croatia osiguranjem te kombinaciju oročene štednje i ulaganja u fondove HPB Investa što se pokazalo kao odlična alternativa kad padaju kamatne stope.

RAZVOJ

‘Prodaja, operativa i financije konačno u istom ritmu’: Razgovor s Brigitom Kovačević (Intera) i Vericom Jurković (Datalab Hrvatska)

Konditorska industrija

Stevan Vujošević otkriva zašto je čokolada i dalje luksuz

HPB je sistemski važna banka i nedavno joj je povišen minimalni SAK. Hoćete u novu dokapitalizaciju, je li nužna za nastavak ekspanzije? 
Za nastavak tempa rasta iz 2016. banci je potreban dodatni kapital. Znamo da odluku o povećanju kapitala donose vlasnici. Uz to, od 2018. stupa na snagu nova regulativa koja će HPB suočiti s dodatnim kapitalnim zahtjevima. Za pretpostaviti je da će se poduzimati sve  sustavne i koordinirane aktivnosti između banke i vlasnika u svrhu ostvarivanja maksimalne korisnosti za investitore i društvo u cjelini.

Sinergijom do najveće mreže

Protekle dvije godine razvijate projekt sinergije banke i Hrvatske pošte. Koja su vam očekivanja i je li to svojevrsna državna potpora? Što je s mogućim problemima, govorimo o educiranosti djelatnika, prelijevanju rizika na banku, povratnoj komunikaciji s klijentima…
HPB i Hrvatska pošta surađuju od samog osnivanja banke, a u protekle dvije godine razvijamo projekt Banka u Pošti. Danas je u poštanskim uredima moguće ugovoriti sve osnovne bankarske proizvode i usluge, uključujući i nenamjenske kredite. Zasada u okviru projekta imamo 131 financijski kutak, a tijekom 2017. godine planiramo njihov broj povećati na više od 150 što će s poslovnicama banke predstavljati najveću mrežu za ponudu bankarskih proizvoda i usluga u RH. Zajedno osiguravamo kvalitetu usluge za sve korisnike – provodimo  edukaciju za djelatnike Pošte i pružamo im stalnu podršku  kako bi usluga u poštanskim uredima bila na istoj razini kao u poslovnicama Banke. U prošloj godini u Pošti je ugovoreno 43% novootvorenih tekućih računa. U našoj suradnji nema govora o državnoj potpori. Da bi se radilo o potpori, samo jedan od partnera bi trebao imati korist od tog poslovnog odnosa. Projekt poslovne suradnje koju razvijamo pokazuje upravo suprotno – da oba partnera ostvaruju korist iz tog odnosa utemeljeno na tržišnim osnovama. Ovdje je riječ o komercijalnom ugovoru dviju institucija koje klijentima žele ponudi sve bolju uslugu i dostupnost u najmanjim mjestima lijepe naše te pritom jačati svoje tržišne pozicije.