U proteklih deset godina otkad posluju rad šest investicijskih fondova u Crnoj Gori obilježile su brojne nepravilnosti tako da se može reći da gotovo 100.000 njihovih dioničara nije imalo nikakvu korist. Basnoslovnu zaradu od masovne kuponske privatizacije u Crnoj Gori, kroz rad investicijskih fondova, ostvarile su samo njihove najuže upravljačke strukture kao i manji broj tajkuna. Zato se, istina prilično kasno, priprema donošenje novog zakona o radu investicijskih fondova u Crnoj Gori.

U dosadašnjem radu crnogorski fondovi koji raspolažu impozantnom imovinom vrijednom, prema nekim procjenama, više od 250 milijuna eura, više su promovirali sumnjive poslove nego što su vodili računa o interesima svojih dioničara i mnogih kompanija. Uprave fondova vodile su potpuno netransparentnu poslovnu politiku promovirajući spekulativne burzovne transakcije istodobno pretvarajući poduzeća u agencije za nekretnine. Dioničari fondova su najčešće obmanjivani o tome u što se novac ulaže. Kapital fondova je preko povezanih kompanija i osoba masovno izvlačen. Prema nekim procjenama riječ je o desetak milijuna eura koje su iz matičnih tvrtki usmjeravane na tajnovite adrese. Dok dioničari, najčešće godinama, nisu dobivali dividende, najuži menadžment fondova nekontrolirano je dobivao goleme naknade za loše poslovne poteze koji su kompanije vodili u stečaj. Novi zakon o investicijskim fondovima, koji je u pripremi, predviđa niz novina koje trebaju pridonijeti efikasnijem poslovanju fondova i afirmaciji interesa dioničara. Društva za upravljanje fondovima ubuduće će biti podložnija promjenama, a dioničari će dobiti mogućnost da neometano i bez velikih nameta, ako su nezadovoljni radom menadžmenta, prelaze iz jednog u drugi fond, što dosad nije bio slučaj. Naknade menadžerima za upravljanje fondovima više neće biti nekontrolirane i ovisit će samo o ostvarenim rezultatima. Mehanizmi kontrole upravljanja fondovima kojima se koriste dioničari bit će brojniji i efikasniji, čime će se sprečavati daljnje zloupotrebe vlasnika ili povezanih osoba. Navedene i druge zakonske novine trebale bi doprinijeti boljem radu fondova u Crnoj Gori. Postoje mišljenja da nova zakonska rješenja stižu prekasno, no značajna vrijednost imovine koju oni i dalje posjeduju ipak daje za pravo da nešto treba poduzeti.