Od zasjedanja Europske središnje banke (ECB) u četvrtak tržišta očekuju nekonvencionalne mjere, poput kvantitaivnog otpuštanja, što bi dodatno podiglo burzovne indekse i omogućilo još jeftinije zaduživanje rizičnijih država, uključujući i Hrvatsku.

Prema prognozama Zrinke Živković Matijević, direktorice ekonomskih istraživanja Raiffeisen banke, ECB će na sljedećoj sjednici vrlo vjerojatno smanjiti referentnu kamatnu stopu sa sadašnjih 0,25 posto na 0,1 posto, a na prekonoćne depozite uvesti negativnu kamatnu stopu od -0,15 posto."Tržište očekuje takve mjere jer su utemeljene i na posljednjim podacima o stopi inflacije i ekonomskom rastu", ocjenjuje Živković Matijević. Ovotjedno zasjedanje ECB-a iščekuje se s posebnim zanimanjem jer bi trebalo riješiti dva problema s kojima se suočava eurozona. Prvi je sve niža stopa inflacije koja je u svibnju opet pala na 0,5 posto, a drugi je preslabo kreditiranje realnog sektora čime se želi ojačati još uvijek krhki europski oporavak.

Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke, smatra da navedene dvije mjere ne bi u potpunosti ispunila očekivanja tržišnih sudionika."Naime, tržišta iščekuju implementaciju nekonvencionalnih mjera monetarne politike, što se ponajviše odnosi na eventualnu implementaciju kvantitaitvnog otpuštanja u eurozoni. Teško je očekivati da bi izostanak takvih mjera mogao u značajnijoj mjeri potaknuti slabljenje eura u odnosu na dolar ili promijeniti trendove kod kreditiranja realnog sektora", ocjenjuje Šantić. "Kada se govori o kreditnoj aktivnosti, čini se da su upozorenja banaka o prorecesijskom utjecaju implementacije nove strože regulative po pitanju kapitalnih zahtjeva od prije nekoliko godina neopravdano zanemarivala", dodaje Šantić.Ako dođe do daljnjeg snižavanja kamatnih stopa, to će ponajprije pozdraviti dioničko tržište, već ionako na povijesnom vrhuncu.

Kako kaže Živković Matijević, okruženje niskih kamatnih stopa općenito pogoduje rizičnijim klasama imovine, poput dionica. "Stoga očekujem da će se dio likvidnosti preliti u dionička tržišta. Osim toga, prinosi na obveznice rizičnijih država, a tu ubrajam i Hrvatsku, zadržavat će se na razmjerno niskim razinama", smatra analitičarka Raiffeisena.Iako će to biti dobra vijest za ministra financija Borisa Lalovca, građani mogu očekivati daljnje padanje kamatnih stopa na štednju. Zdeslav Šantić ističe kako kretanje kamatnih stopa na štednju ovisi o mnoštvu čimbenika poput promjene u strukturi financiranja, konkurenciji na tržištu ili kreditnoj potražnji. "Za očekivati je da bi ekspanzivnija monetarna politika trebala podržati trend pada kamatnih stopa, ali ne može biti ključan čimbenik u tom procesu", zaključuje Šantić.