Riješen je jedan problem banke koji se relativno dugo provlačio kroz poslovanje  – poručio je predsjednik Uprave Hrvatske poštanske banke (HPB) Tomislav Vuić s konferencije za novinare povodom završetka procesa dokapitalizacije.

Temeljni kapital HPB-a sad je veći 550 milijuna kuna i iznosi 1,21 milijardi kuna, a novi investitori imaju više od 25 posto vlasništva. Među njima je, uz već poznate, mirovinske fondove Erste Plavi, Alianz ZB, PBZ CO i Raiffeisen OMF te osiguravatelje iz grupe Agram, Croatia osiguranje i Generali, Agrokor projekte, FGS Prosperus i još nekoliko investicijskih fondova, kao privatni investitor u banku uložio i Nenad Bakić. S obzirom na velik broj investitora koji u nazivu nose "Erste" nametnulo se i pitanje interesa banke čija je ponuda u pokušaju privatizacije odbijena.

"Svi zajedno s imenom 'Erste' nisu imali najveću uplatu, niti je banka zainteresirana, najveća među njima je uplata mirovinskog fonda. Više je imena nego novca", prokomentirao je Vuić te potvrdio da konstantno postoji i interes EBRD-a za ulazak u HPB s manjim udjelom, no u ovom krugu dokapitalizacije nisu, kaže, sudjelovali zbog kratkoće rokova. "Privatni sektor pokazao je svoje povjerenje, što dokazuje da smo spriječili mogućnost nastanka dodatnih teškoća u bankarskom sektoru", istaknuo je Krešimir Dragić, predstavnik Ministarstva financija.

Tomislav Vuić je istaknuo kako je banka ispunila četiri cilja: premašila visinu adekvatnosti kapitala od 14 posto, ispunila uvjete koje je postavila Europska komisija o privatnom ulaganju u minimalnom iznosu 30 posto, provela reorganizaciju koja je u završnoj fazi i usto ostvarila jako dobar operativni rezultat s rastom tržišnog udjela te kredita i depozita građana.

Broj klijenata je stalno rastao što je bilo malo čudo u odnosu na neadekvatnost kapitala, kaže Vuić. Na upit o kvaliteti portfelja nakon dokapitalizacije, član uprave HPB-a Domagoj Karađole istaknuo je da im je portfelj sada dobro očišćen i adekvatno rezerviran, što su potvrdili i izvještaji dubinskog financijskog snimanja. Bit će u budućnosti portfelja koji će se kvariti, što je normalno, ali sve smo anticipirali u poslovnim planovima i ostvarit ćemo zadovoljavajuće povrate za investitora, zaključio je Karađole.