Dok izaslanstvo Ministarstva financija na čelu s Martinom Dalić odrađuje posljednje oglede s međunarodnim investitorima nastojeći ishoditi što povoljniju cijenu (premiju rizika) uoči izdanja novih dolarskih obveznica, iz Katančićeve su u ponedjeljak potvrdili da su u cijelosti otplatili dug po euroobveznicama izdanim prije deset godina.

Uz 750 milijuna eura glavnice servisiranje tog duga uključuje i 50,6 milijuna eura na ime posljednje godišnje rate kamate. Kako su istaknuli u pratećem priopćenju, sredstva su osigurana “namjenskim uštedama ostvarenim 2010. godine te kreditnim aranžmanima s domaćim i inozemnim bankama ugovorenim protekloga mjeseca”. U priopćenju Ministarstva ne precizira se koliko se pritom osiguralo iz ‘zaliha’, a koliko kreditima. Prema neslužbenim izvorima Poslovnog dnevnika, od prošlog dolarskog zaduženja (u ljeto prošle godine) u ovu je godinu preneseno približno pola milijarde dolara, a do jučerašnjeg iskupa euroobveznice navodno je preostalo oko 1,4 milijarde kuna.

Kreditna nepoznanica
Proizlazi, dakle, da je za iskup tog obvezničkog duga kroz nova zaduženja trebalo osigurati oko 600 milijuna eura. Je li to i ukupna vrijednost kreditnih aranžmana koje navode u Ministarstvu financija, ili je možda dio osiguran i kroz aukciju trezorskih zapisa (posljednja je bila osjetno veća od planiranog iznosa), zasad je nepoznanica. Bez službene potvrde su pak i informacije da su spomenuta zaduženja realizirana kroz nekoliko bilateralnih ugovora s domaćim i inozemnim bankama i to na rok od godine dana. Oni, dakle, nisu baš premosnica u najdoslovnijem smislu, a to bi značilo da nove dolarske obveznice zapravo neće biti u funkciji refinanciranja već da će to izdanje u sklopu ukupnih potreba financiranja državi poslužiti za pokrivanje deficita. Tako bi izdanje koje će uslijediti za dan-dva trebalo rezultirati povećanjem inozemnog duga države. Pokažu li se točnima predviđanja da će veličina tog izdanja biti između 1,2 i 1,5 milijardi dolara, već na kraju 1. tromjesečja bi dobar dio plana financiranja za 2011. bio odrađen. Podsjetimo, taj je plan s obzirom na potrebe državnog proračuna, težak ukupno oko 28 milijardi kuna (približno podjednako za otplate dugova i za pokrivanje deficita), od čega su dvije trećine planirane iz inozemnih izvora.

Bez predstavnika HNB-a
Vezano uz aktualno predstavljanje obveznica ulagačima, zanimljivo je primijetiti da prvi put u domaćoj “reprezentaciji” nema predstavnika središnje banke, već je čini samo tim ministrice Dalić. Nakon jučerašnjeg iskupa euroobveznice iz 2001., po osnovi inozemnih obveznica država do kraja godine ima još samo obveze servisiranja kamata, i to ukupno nešto više od 200 milijuna eura. Ukupne obveze otplata po unutarnjem dugu države u ovoj godini iznose 5,8 milijardi kuna, a od toga se na glavnice duga odnosi 2,5 milijardi a na kamate 3,3 milijarde kuna.

Kamata po dugu

U 10 godina 500 mil. eura
Netom dospjele euroobveznice koalicijska je Vlada 2001. godine izdala uz kamatnu stopu od 6,75 posto godišnje pa usporedo s dospijećem glavnice duga po toj obveznici plaćena i posljednja rata kamate u iznosu 50,6 milijuna eura. Tijekom 10 godina, dakle, za kamate je ukupno plaćeno pola milijarde eura.