Hrvatski građani zbog niskih kamata i dalje radije drže novac na tekućim i žiro-računima nego na štednji. Statistika pokazuje da su ukupni depoziti kod poslovnih banaka krajem rujna iznosili su 274,1 milijardu kuna, što je 3,5 posto više u odnosu na lanjski rujan, kao i 0,7 posto ili dvije milijarde kuna više nego krajem kolovoza, navodi se u analizi Raiffeisenbank Austria (RBA).

Dvoznamenkasti rast 
Ukupni depoziti obuhvaćaju depozitni novac (sredstva na tekućim i žiro-računima) te štedne i oročene depozite, a prema nedavno objavljenim podacima Hrvatske narodne banke (HNB), depozitni je novac krajem rujna iznosio gotovo 70 milijardi kuna, što je 24 posto više nego u istom lanjskom mjesecu.

"Depozitni novac nastavio je rast po dvoznamenkastim stopama na godišnjoj razini (koji je prisutan od ožujka 2013.), a udio depozitnog novca zadržao se u rujnu na relativno visokih 25,6 posto", navode analitičari RBA. U analizi se ističe kako je rast depozitnog novca posljedica oporavka gospodarstva, ali i sklonosti domaćih sektora držanju likvidnije financijske imovine u uvjetima kontinuiranog pada kamatnih stopa na štedne i oročene depozite.

Posljedica likvidnosti
"Pad kamatnih stopa na depozite izravna je posljedica iznimno visoke dugogodišnje likvidnosti koja uzrokuje i pad kamatnih stopa na plasmanima. Ta obilježja, međutim, nisu samo karakteristika hrvatskog financijskog tržišta, već odražavaju i globalno okruženje", objašnjavaju analitičari RBA. U analizi se navodi i da su ukupni štedni i oročeni depoziti – u stranoj i u domaćoj valuti – na godišnjoj razini nastavili padati te su na kraju rujna, uz godišnju stopu pada od 2,1 posto, iznosili 204,3 milijarde kuna.

Promatrano prema valutnim kategorijama, štedni i oročeni depoziti u stranoj valuti, koji predstavljaju više od 82 posto ukupnih štednih i oročenih depozita, na godišnjoj su razini pali za 2 posto ili 3,5 milijardi kuna na 169 milijardi kuna. Štednja u kunama pala je 2,2 posto, odnosno za 800 milijuna kuna i iznosi 35,2 milijarde kuna.