Već dugo traje bitka američkih vlasti protiv bogataša koji svoj novac od tamošnjih poreznika sakrivaju na inozemnim računima. Tijekom prošle godine zepleti su se redali jer su se Sjedinjene Američke Države krenule otvoreno sporiti sa švicarskim bankama koje su poslovični najčešće korištena porezna oaza za Amerikance – utajivače. Najmočnija zemlja svijeta inzistirala je da kreditori razotkriju podatke o državljanima SAD-a, koji su uz pomoć švicarskih računa izbjegli plaćanje poreza u svojoj zemlji, no u Švicarskoj su se dugo opirali otkrivanju bankarskih tajni želeći spasiti titulu najdiskretnijih svjetskih bankara. Na kraju je Amerika ipak slomila njihov otpor. Uspjela je to prijeteći tužbama i odštetama basnoslovnih iznosa, što je švicarske bankare stjeralo pred zid.

Kraj bankarskih tajni
UBS je prvi pokleknuo. Kako bi izbjegao kazneno gonjenje, nagodio se s američkim istražiteljima i lani je platio 780 milijuna dolara. I ne samo to. Čuvajući vlastitu "glavu", poreznicima je predao detaljnu dokumentaciju o 4500 američkih poreznih obveznika koji su u toj banci imali tajne račune. No tu priča nije stala. Istražitelji su, priča se, "snimili" neke sumnjive transakcije između UBS-a i najstarije švicarske banke Wegelin pa je i ona došla pod lupu. Istraga je rezultirala punim priznanjem osumnjičene institucije koje otkriva da je banka pomogla prikriti 1,2 milijarde dolara američkih građana i to uz pomoć lažnih imena i drugih falsificiranih osobnih podataka. Upravo su u utorak priznali da će ih to stajati 74 milijuna dolara, koliko su pristali platiti američkim poreznim vlastima. Nije ni to sve, već se zna da su na meti istražitelja i banke HSBC, Credit Suisse, Julius Baer, a vjerojatno i mnoge druge.

No, napominju izvori The New York Timesa, administracija Baracka Obame ne planira stati s lovom na utajivače. Naprotiv, nova sezona već je otvorena. U četiri godine koliko je prošlo od opće mobilizacije poreznih istražitelja, Bijela kuća je u proračun vratila 5,5 milijardi skrivenih dolara, a sada, navodi NYT, kreće po još najmanje pet milijardi koje su dio aktualnih istraga, a skrivene su na računima u Švicarskoj, Indiji, Izraelu, Hong Kongu i Singapuru. "Vlada se neće okaniti gonjenja bogataša koji skrivaju novac na offshore računima, a uskoro će imati puno više alata na raspolaganju", rekao je tom listu Mark matthews, bivši šef poreznih istražitelja u američkom ministarstvu pravosuđa, danas odvjetnik Caplin Drysdalea. Iako službene potvrde ovakve inicijative još nema, gotovo pa je sigurno da će zapljene uskoro "debelo" nadmašiti dosad dosegnutih 38.000. A nisu samo Amerikanci ti koji "drhte" na spomen porezne. Ista sudbina u krizi je zadesila i Talijane čije vlasti, prisiljenje na krpanje državnih financija, građane primoravaju na spartanski porezni režim. Tako odnedavno moraju čuvati račune za i najbanalnije mjesečne troškove poput članarine u fitness klubu, a potroše li i 20 posto  više od onog što poreznici smatraju primjerenim, inspektori stižu na vrata.

Putin će Obaminim stopama
Ni Rusi više nemaju mira. Nakon što je njihov guverner Sergej Ignatiev objelodanio da je iz te zemlje u prošloj godini ilegalno izneseno oko 49 milijardi dolara, na dnevni red parlamentaraca stigao je zakon koji je banke obvezao da poreznoj upravi dostave sve informacije o računima i depozitima fizičkih osoba. Netom prije toga premijer Vladimri Putin državnim je dužnosnicima zabranio držanje ili otvaranje bankovnih računa ili imovine izvan "majke" Rusije.