Potraga domaćih ulagača za višim prinosima uslijed iznimno niskih kamata na štednju rezultirala je najvišim brojem otvorenih investicijskih fondova u posljednjih pet godina. Istovremeno, tim fondovima upravlja upola manje društava za upravljanje nego početkom financijske krize, a analitičari smatraju da će njihov broj i dalje padati, iako slabijim tempom. Prema srpanjskim statistikama Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa), hrvatski ulagači mogu svoj novac oploditi u 93 UCITS investicijska fonda što je praktički na razini 2012. godine kada ih je bilo 96.

Najviše dioničkih

Gledano po vrsti imovine u koju ulažu, najviše je dioničkih fondova, njih 26, a slijede novčani s 22 predstavnika. K tome, 16 je obvezničkih fondova te osam mješovitih. Statistika bilježi i 21 fond u kategoriji “ostali” u koju spadaju fondovi s dospijećem, zaštićenom glavnicom ili oni koji koriste posebne investicijske strategije. Značajan je to rast u odnosu na proljeće 2014. kada je postojalo svega 77 fondova. No, tada je bilo više dioničkih (30) i mješovitih fondova (11), a manje novčanih (21) dok je obvezničkih – velikog hita među ulagačima unazad dvije godine – bilo upola manje.

Ako se pogleda struktura strategija UCITS fondova, vidljiv je zaokret koji odgovara reakciji ulagatelja na krizu 2008. i nove trendove na tržištima kapitala, poput niskih kamatnih stopa i intervencija središnjih banaka, kaže Hrvoje Krstulović, predsjednik Udruženja društava za upravljanje investicijskim fondovima pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. “Značajno se smanjio broj dioničkih strategija koje su u doba prije 2008. bile vrlo popularne, a ulagatelji su tražili finije i usmjerenije strategije, primjerice isključivo u neku usku regiju ili industrijski sektor”, kaže Krstulović.

Danas su u najvećem fokusu obveznički i mješoviti fondovi koji su manje volatilni od dioničkih, a u slučaju mješovitih nude fond menadžeru i slobodu alokacije i klase imovine (dionice ili obveznice) i regije ili sektora i time bolje mogu pratiti tržišne trendove, dodaje Krstulović. Miroslav Jurišić, član Uprave Erste Asset Managementa rast broja fondova tumači činjenicom da trenutačno u EU i Hrvatskoj dominira politika niskih kamatnih stopa koje su na novčanom tržištu za kraća, ali i srednjoročna dospijeća, gotovo izjednačene s nulom.

“Također, taj se dugogodišnji trend snižavanja može primijetiti i na kamatnim stopama po depozitima koje banke nude klijentima. U takvom okruženju, sve veći broj novoosnovanih UCITS fondova ide u smjeru dodatnog povećanja ponude rizičnijih fondova s ciljem privlačenja novih klijenata, kao i pokušaj diversifikacije imovine klijenata iz niskorizičnih novčanih u druge rizičnije fondove koji nude mogućnost ostvarivanja većeg prinosa”, mišljenja je Jurišić.

Društava 61 posto manje

No, UCITS fondovima danas upravlja samo 15 društava, 61 posto manje nego 2008. kada ih je bilo najviše, njih 39. Smanjenje broja fondova izravna je posljedica i preuzimanja manjih društava od strane većih. “U doba kada je konsolidacija bila na vrhuncu, smanjio se broj društava i broj fondova, no društva koja su ostala na tržištu nude iz godine u godinu nove fondove, koji nude nove ili drukčije strategije ulaganja, pa je za očekivati konstantan rast broja fondova kao posljedica proširenja ponude”, smatra Iztok Likar, analitičar portala Hrportfolio.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

“Konsolidacija će se nastaviti, ali blažim tempom”, dodaje Likar. Nastavak smanjenja broja društava očekuje i Miroslav Jurišić prvenstveno zbog sve zahtjevnijeg regulatornog okruženja. Hrvoje Krstulović kaže kako tržišni uvjeti, regulatorno opterećenje, politike vlasnika i velikih grupacija utječu na konsolidacijski proces. “No time nastaju potentnija društva koja mogu uz manje troškove pratiti regulatorni razvoj i imati aktualnu ponudu proizvoda i usluga. Ono gdje očekujemo rast i broja društava i broja fondova je u okviru alternativnih fondova gdje je niže regulatorno opterećenje”, zaključuje 
Krstulović.