Iako građani gomilaju više novca na računima, oročena štednja prošle je godine pala tri posto zbog vrlo niskih kamatnih stopa.

Ukupni depoziti kod poslovnih banaka, koji obuhvaćaju depozitni novac te štedne i oročene depozite, iznosili su na kraju lanjskog prosinca 273,2 milijarde kuna, što je za 2,6 posto ili 6,8 milijardi kuna više nego godinu dana prije, navodi se u analizi Raiffeisenbank Austria (RBA). Pritom je vrijednost depozitnog novca iznosila 73,9 milijardi kuna, što je za 21 posto ili gotovo 13 milijardi kuna više nego godinu dana prije.

Posljedica likvidnosti 
U strukturi ukupnog depozitnog novca gotovo 34 milijarde kuna u prosincu 2017. držala su kućanstva, dok je 31,9 milijardi pripadalo nefinancijskim društvima. "Obje su kategorije zabilježile godišnje stope rasta oko 20 posto, što je u potpunosti u skladu s kontinuiranim padom kamatnih stopa na štedne i oročene depozite u Hrvatskoj i eurozoni", ističe se u analizi.

Objašnjava se da je pad kamatnih stopa na depozite posljedica iznimno visoke dugogodišnje likvidnosti, što je rezultat ekspanzivne monetarne politike Europske središnje banke (ECB) i HNB-a, koja je izazvala pad kamatnih stopa na plasmanima. "ECB planira kamatne stope držati niskima i ovoj godini, stoga je u narednom razdoblju moguće očekivati nastavak sličnih kretanja", navode analitičari RBA.

Štednja na 200 milijardi
S druge strane, ukupni štedni i oročeni depoziti u stranoj i domaćoj valuti su u prošloj godini pali za 2,9 posto, pa su na kraju prosinca iznosili 199,3 milijarde kuna. Pritom su štedni i oročeni depoziti u stranoj valuti, koji čine 82,3 posto ukupnih štednih i oročenih depozita, na godišnjoj razini pali za 3,3 posto, na 164,1 milijardu kuna. Kunski štedni i oročeni depoziti zabilježili su, pak, na godišnjoj razini pad za 1,2 posto, pa su krajem prošle godine iznosili 35,2 milijarde kuna, navodi se u analizi.