Nakon što su se u krizi opekli rastom rata kredita, građani se kontinuirano razdužuju i 'pušu na hladno' kad su banke u pitanju.

Da danas podižu kredit čak trećina građana kredit obvezala bi se na maksimalnu ratom do 1500 kuna, pokazala je anketa na portalima domosfera.hr i banka.hr. Od 637 osoba koje su sudjelovale u istraživanju, tek 37 posto anketiranih moglo bi za ratu izdvojiti od 1500 do 2500 kuna. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku gornja granica tog raspona je nešto manje od polovice prosječne neto plaće koja je u siječnju iznosila 5530 kune. Građana s najvišim primanjima kakve bi najradije vidjele banke u svojim bazama klijenata, a koji bi za mjesečne obveze mogli odvajati više od 6000 kuna ima tek četiri posto onih koji su sudjelovali u anketi.

Prosječna mjesečna rata kredita u otplati vezanog uz euro u Zagrebačkoj banci iznosi 2690 kuna. "Potražnja za stambenim kreditima danas ne može se usporediti s onom iz 'zlatnog' doba od prije nekoliko godina, no ipak je ima. U agencijama za promet nekretninama ističu da najbolje funkcionira zagrebačko tržište", ističu domosfera.hr. Prema podacima državne Agencije za promet i posredovanje nekretninama (APN), od 237 stanova prodanih u sklopu POS plus programa, njih čak 59 posto odnosno 140 prodano je u metropoli. Na kraju prošle godine građani su bankama vraćali 59,2 milijarde kuna stambenih kredita, a ta je brojka za 2,2 milijarde kuna manja nego što je bila u istom razdoblju prije godinu dana, pokazuju godišnji podaci Hrvatske narodne banke.