EN DE

Nervoza uoči odluke FED-a

Autor: Poslovni.hr
29. lipanj 2006. u 06:30
Podijeli članak —

Rasprodaja je u Aziji poprimala razmjere panike jer su ulagači zabrinuti zbog mogućeg usporavanja u SAD-u

Početak redovitog dvodnevnog vijećanja američkih monetarnih vlasti donio je gotovo već uobičajeno zatišje na svjetskim tržištima kapitala, karakteristično za razdoblje neizvjesnosti koju generiraju predstavnici središnje banke, djelujući poput hladnog tuša na optimizam temeljen na priželjkivanom završetku uzlaznog ciklusa kamatnih stopa. I dok najnovija nagađanja ostavljaju mjesta i za ponešto radikalnije poteze FED-a (poput povećanja ključnih kamatnih stopa za 50 baznih bodova), među prvima su reagirali dealeri na deviznom tržištu, favorizirajući dolar u odnosu na izravne suparnike (euro se tako uopće nije okoristio lipanjskim skokom njemačkog indeksa povjerenja potrošača). A za njihovim primjerom su se poveli i ulagači na azijskim i europskim burzama, očito se pripremajući za nastavak dosadašnjeg kursa monetarne politike u SAD, obilježenog upornim pokušajima kontaminacije inflacijskih pritisaka. Shodno tome, većina vodećih svjetskih burzovnih indeksa jučerašnji je dan provela na negativnom teritoriju, slijedeći već dobro poznat obrazac ponašanja i sasvim uhodanu evakuaciju kapitala iz, uvjetno rečeno, rizičnijih sektora.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

To pak podrazumijeva umjerenu likvidaciju dionica financijskih institucija, koje su (budući je mahom riječ o izdanjima visoke tržišne kapitalizacije) djelovale poput utega na izvedbu burzovnih indeksa na Starom kontinentu. Jedan od najvećih gubitnika (s padom cijene dionica od 1,1 posto), i to nakon početnoga skoka, bila je britanska banka Standard Chartered, iako su dužnosnici banke analitičarima servirali vrlo optimističan update, najavljujući dvocifrene stope rasta prihoda za prvih šest mjeseci tekuće godine. Istodobno, rasprodaja je diljem Azije na trenutke poprimala razmjere prave panike, signalizirajući zabrinutost ulagača u pogledu mogućeg usporavanja gospodarskog rasta u SAD, koji bi se mogao negativno odraziti na poslovne rezultate izvoznike (makar potonjima s druge strane itekako ide na ruku aktualnog jačanje američke valute). Pritom su ključnu ulogu još jednom odigrale dionice metals & minerals sektora, slijedeći silaznu putanju cijena na tržištu obojenih metala, koja je i londonskom kvintetu donijela osjetne gubitke. No među rijetkim iznimkama našla se Corus Group, britanska čeličana koja je navodno na meti Severstala, nakon što je ruski proizvođač čelika, dogovorenim preuzimanjem Arcelora (od strane Mittal Steela) po svoj prilici ispao iz svih kombinacija. Za sada nema nikakve službene potvrde tih špekulacija, ali je Corus svejedno ostvario rast cijene dionica od 3,4 posto, dok je, vjerojatno iz sličnih razloga (trpanja u kontekst potencijalne akvizicije), ThyssenKrupp ubilježio rast od 1,2 posto, tek donekle popravivši blijedu sliku sektora. Nimalo uvjerljiviji nisu bili ni naftaši, a zadržavanje cijene barela WTI sirove nafte iznad 72 dolara donijelo je pozitivne pomake samo vodećem kontinentalnom tercetu, koji je predvodio Total, s rastom od 0,7 posto. Daleko najzanimljiviji obrat dogodio se na relaciji EMI Group – Warner Music, dvaju kompanija koje bi provele identičnu strategiju sektorske konsolidacije s ciljem racionalizacije poslovanja i povećanja profitabilnosti. No problem je što i EMI i Warner Music žele preuzeti onog drugoga, a kraj cijele sage se još uvijek ne nazire.
Najprije je EMI u svibnju objavio ponudu za preuzimanje s cijenom od 28,5 dolara po dionici, na što je Warner odgovorio ponudom za kupnju britanskog rivala (s cijenom od 3,15 funti po dionici). A potom je EMI podigao prijašnju ponudu na 31 dolar po dionici (ukupno oko 4,6 milijardi dolara), odbijajući istodobnu također revidiranu ponudu od 3,2 funte (gotovo identične vrijednost), koja je dionice britanske glazbene kuće odvukla visoko na pozitivan teritorij, potaknuvši rast od čak 9,9 posto, na 3,12 funti (Warner je na početku trgovine u New Yorku vrijedio 27,2 dolara).

Početak redovitog dvodnevnog vijećanja američkih monetarnih vlasti donio je gotovo već uobičajeno zatišje na svjetskim tržištima kapitala, karakteristično za razdoblje neizvjesnosti koju generiraju predstavnici središnje banke, djelujući poput hladnog tuša na optimizam temeljen na priželjkivanom završetku uzlaznog ciklusa kamatnih stopa. I dok najnovija nagađanja ostavljaju mjesta i za ponešto radikalnije poteze FED-a (poput povećanja ključnih kamatnih stopa za 50 baznih bodova), među prvima su reagirali dealeri na deviznom tržištu, favorizirajući dolar u odnosu na izravne suparnike (euro se tako uopće nije okoristio lipanjskim skokom njemačkog indeksa povjerenja potrošača). A za njihovim primjerom su se poveli i ulagači na azijskim i europskim burzama, očito se pripremajući za nastavak dosadašnjeg kursa monetarne politike u SAD, obilježenog upornim pokušajima kontaminacije inflacijskih pritisaka. Shodno tome, većina vodećih svjetskih burzovnih indeksa jučerašnji je dan provela na negativnom teritoriju, slijedeći već dobro poznat obrazac ponašanja i sasvim uhodanu evakuaciju kapitala iz, uvjetno rečeno, rizičnijih sektora.

To pak podrazumijeva umjerenu likvidaciju dionica financijskih institucija, koje su (budući je mahom riječ o izdanjima visoke tržišne kapitalizacije) djelovale poput utega na izvedbu burzovnih indeksa na Starom kontinentu. Jedan od najvećih gubitnika (s padom cijene dionica od 1,1 posto), i to nakon početnoga skoka, bila je britanska banka Standard Chartered, iako su dužnosnici banke analitičarima servirali vrlo optimističan update, najavljujući dvocifrene stope rasta prihoda za prvih šest mjeseci tekuće godine. Istodobno, rasprodaja je diljem Azije na trenutke poprimala razmjere prave panike, signalizirajući zabrinutost ulagača u pogledu mogućeg usporavanja gospodarskog rasta u SAD, koji bi se mogao negativno odraziti na poslovne rezultate izvoznike (makar potonjima s druge strane itekako ide na ruku aktualnog jačanje američke valute). Pritom su ključnu ulogu još jednom odigrale dionice metals & minerals sektora, slijedeći silaznu putanju cijena na tržištu obojenih metala, koja je i londonskom kvintetu donijela osjetne gubitke. No među rijetkim iznimkama našla se Corus Group, britanska čeličana koja je navodno na meti Severstala, nakon što je ruski proizvođač čelika, dogovorenim preuzimanjem Arcelora (od strane Mittal Steela) po svoj prilici ispao iz svih kombinacija. Za sada nema nikakve službene potvrde tih špekulacija, ali je Corus svejedno ostvario rast cijene dionica od 3,4 posto, dok je, vjerojatno iz sličnih razloga (trpanja u kontekst potencijalne akvizicije), ThyssenKrupp ubilježio rast od 1,2 posto, tek donekle popravivši blijedu sliku sektora. Nimalo uvjerljiviji nisu bili ni naftaši, a zadržavanje cijene barela WTI sirove nafte iznad 72 dolara donijelo je pozitivne pomake samo vodećem kontinentalnom tercetu, koji je predvodio Total, s rastom od 0,7 posto. Daleko najzanimljiviji obrat dogodio se na relaciji EMI Group – Warner Music, dvaju kompanija koje bi provele identičnu strategiju sektorske konsolidacije s ciljem racionalizacije poslovanja i povećanja profitabilnosti. No problem je što i EMI i Warner Music žele preuzeti onog drugoga, a kraj cijele sage se još uvijek ne nazire.
Najprije je EMI u svibnju objavio ponudu za preuzimanje s cijenom od 28,5 dolara po dionici, na što je Warner odgovorio ponudom za kupnju britanskog rivala (s cijenom od 3,15 funti po dionici). A potom je EMI podigao prijašnju ponudu na 31 dolar po dionici (ukupno oko 4,6 milijardi dolara), odbijajući istodobnu također revidiranu ponudu od 3,2 funte (gotovo identične vrijednost), koja je dionice britanske glazbene kuće odvukla visoko na pozitivan teritorij, potaknuvši rast od čak 9,9 posto, na 3,12 funti (Warner je na početku trgovine u New Yorku vrijedio 27,2 dolara).

Nike, Adidas i Puma u minusu
Zahvaljujući kvartalnom padu dobiti od 5 posto koji je objavio Nike, Adidas je već na početku trgovine našao pod zamjetnim pritiskom prodavatelja, ali su zato umirujuće poruke iz Uprave, temeljene na pozitivnim učincima Svjetskog nogometnog prvenstva i prodaji koja je nadmašila očekivanja, svele početne gubitke na podnošljivih 0,3 posto. I tako se Puma našla među istaknutim gubitnicima (minusom od 1 posto), dok je Nike u pre-market tradingu bilježio pad cijene dionica od 2 posto.




Autor: Poslovni.hr
29. lipanj 2006. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati