Cijene se bliže 11 kuna, je li to zabrinjavajuće?

"S obzirom na uzrok poskupljenja nije zabrinjavajuće. Zabrinjavajuće je što mediji to pokušavaju napraviti većim problemom nego što jeste. Mislim da su to poskupljenja koja su uobičajena s obzirom čak i na sezonsko poskupljenje cijena, no s obzirom na događanja u Saudijskoj Arabiji mislim da je to minimalno poskupljenje", rekao je Štern.

Koliko država Hrvatska kontrolira cijene u odnosu na države skojima se možemo boriti?

"Hrvatska se nalazi među državama s većim dijelom državnog zahvata u cijenu derivata, ali mislim da se, s obzirom na skupoću države, tu išeeće od potrebnog za namirivanje potreba, što bi bilo percipirano kao socijalni potez prema građanima", rekao je Štern. 

Kada je u pitanju podnošljivost visine cijena goriva, Štern kaže da ne postoji granica podnošljivosti.

"Nema granice podnošljivosti, ljudi se mogu nositi sa svim nedaćama. Stalno se govori o psihološkim granicama, i sad a i prije. Ja sam iz INA-e otišao 2000. godine. Cijena je tada bila 4.30 kuna i tada se to držalo pod pritiskom zbog socijalnog mira, ali nakon izbora je počelo rasti. Gorivo može narasti i na 12, 13, 14 ili 15 kuna, nema granica", kazao je Štern. 

"Svijet se nalazi u turbulenciji u kakvoj nikada nije bio. Zemlje proizvođači nafte sve više su ulagale u prerađivačke kapacitete, kako ne bi prodavale sirovinu nego gotov proizvod. Onda su polako, jer su to mogle jeftinije proizvoditi, zatvarali rafinerije. Europa, pa i Hrvatska je to radila, jer je bilo jetftinije kupovati gotovo. Kada bi došlo do nestašice derivata, cijena bi mogla porasti do nesagledivih razmjera, a to se lako može dogoditi jer smo ovisni o Saudijskoj Arabiji. Ako se slučajno dogodi zatvaranja Hormuškog tjesnaca doći će do velike nestašice nafte i derivata. No, neće sama nestašica derivata izazvati kataklizmu, nego će financijski manipulanti, tržišta koja se klade na naftu biti ti koji će dovesti do krize. Cijeli financijski sustav je baziran na nekoj virtualnoj trgovini", kazao je Štern.

Financijski instrumenti koji barataju naftom, zlatom i derivatima izašli su iz okvira realne trgovine, rekao je Štern.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

"Trguje se papirima, nečim što ne postoji. Bitcoin, ta valuta ne postoji. Da se sutra pojave svi držatelji bitcoina, oni ne bi bili isplaćeni, jer toga nema. Papirima se trguje naftom, zlatom, derivatima, svom robom kojom se na burzi trguje – ali te robe nema. Wall Street se tako zaigrao financijama da su stvorili trilijune robe koje nema, i sve to prolazi dok tržište funkcionira, ali ako dođe do nestašice robe… Ja se bojim psihološkog efekta manipulacije cijenama…", rekao je Štern.

Kolike su cijene bile u zadnjih 20-30 godina?

"Najviša cijena bila je početkom 1998. godine, 140 dolara po barelu. Danas je cijena oko 60 dolara po barelu, dijapazon od 50 do 70  dolara bi pokrio realnu vrijednost nafte. Imamo tržišta u SAD-u i Europi, a razlika  je oko 5-6 dolara. Tržište kapitala lako može svojim djelovanjem napraviti takav nered da je teško procijeniti što je realna cijena", rekao je Štern. 

Tko su sada najjači igrači na tržištu?

"Razdvojio bih ih na one koji se bave fizičkom naftom, naftom kao proizvodom kojim se koristi cijelo čovječanstvo, i privatne investitore fondova koji novac ulažu u papire, koji nisu potvrđeni fizičkim zalihama robe. Ako dođe do nečega što bi moglo pokrenuti tržište, da svi žele naplatu, ili da im se isporuči roba koju oni imaju, doći će do velikih problema. Derivativi su bazirani na virtualnoj percepciji robe koja ne postoji. To bi nas sve trebalo zabrinuti. I hrvatske agencije bi trebale voditi računa o takcim scenarijima", kazao je Štern. 

Koliko je Hrvatska zavisna od uvoza nafte?

"Jako i svakim danom sve više. Zadnjih se 20 godina zapustilo istraživanje domaćeg terena. Imamo dokazane rezerve koje se mogu dobiti, možda po višim cijenama, ali trebali bi na tome raditi. Dok nije došlo do situacije s škriljevcima u SAD, oni su svoje rezerve čuvali, kupovali su naftu za slučaj da dođe do krize. No Wall Street je uradio svoje, ali ipak zato je SAD manje ovisna o uvozu", kazao je Štern.

Kolike su zalihe goriva u Hrvatskoj, koliko bi mogli izdržati u slučaju krize? 

"Imali smo strateške državne zalihe koje su bile za 60-90 dana. Imamo još nešto domaće nafte koja se u Sisku ne može preraditi. O tome moramo razmišljati o kontekstu Europe, ne samo Hrvatske. Bruxelles bi morao voditi računa i napraviti scenarije, planove po kojima bi se takve situacije mogle sanirati. No država mora voditi računa o sigurnosnoj opskrbi u slučaju neželjenih događanja. Mogu se dogodii veliki poremećaji u kojima razlika u cijeni neće biti 30 lipa nego nekoliko desetaka kuna.", kazao je Štern za N1 televiziju.