Silazni trend u izgradnji stanova i kuća u Njemačkoj nastavio se i početkom ove godine. U siječnju je, kako je u ponedjeljak priopćio Savezni ured za statistiku, izdano 16.800 građevinskih dozvola. To je 23,5 posto manje nego u siječnju prethodne godine. U usporedbi sa siječnjem 2022., broj je čak pao za 43,4 posto

Broj građevinskih dozvola za obiteljske kuće gotovo je prepolovljen u siječnju ove godine: pao je za 42,7 posto, na 2800. Ukupno je u siječnju izdano samo 13.500 građevinskih dozvola za gradnju stambenih zgrada, piše tportal.

Gradi se naveliko

FOTO: Poznata prva tri zakupca najvećeg logističkog centra u Hrvatskoj

Glavni razlog za opreznost investitora u gradnji su visoke kamate na stambene kredite. Povrh toga, zbog inflacije porasle su cijene materijala, a time i troškovi gradnje. Zbog toga se mnogi građevinski projekti, posebno u izgradnji stanova, odgađaju ili otkazuju.

‘Ponovni pad građevinskih dozvola naglašava dramatičan sunovrat stambene izgradnje u Njemačkoj’, rekao je Sebastian Dullien, direktor Instituta za makroekonomiju i ekonomska istraživanja (IMK). Plan njemačke vlade da se svake godine dovrši 400.000 novih stanova postaje sve više neostvariv.

‘Na temelju trenutnog broja narudžbi, vjerojatno je da će biti dovršeno tek nešto više od upola manje stanova’, rekao je Dullien.

prigodno

Hrvatska pošta od sutra ima zanimljivu novost

Oživljavanje njemačkog građevinskog sektora može se očekivati ​​tek nakon nadolazećih rezova kamata Europske središnje banke (ECB), što bi moglo započeti u proljeće. Pad kamata očekuje se tek od travnja, a stambena izgradnja vjerojatno će doseći najnižu točku tijekom 2025., nastavio je Dullien.

Savezni kancelar Olaf Scholz nedavno je izjavio da očekuje kraj silaznog trenda.

‘Mnogo toga ukazuje na to da će se izgradnja stanova sada stabilizirati’, rekao je Scholz prošlog petka. Tržište rada izuzetno je otporno, u Njemačkoj je zaposleno više žena i muškaraca nego ikad. ‘Zahvaljujući porastu plaća, raste i kupovna moć, a cijene građevinskog materijala nakon godina rasta ove bi godine konačno mogle pasti’, rekao je Scholz.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost