Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Nebankarskim uslugama do financijskog supermarketa

Autor: Tin Bašić
13. svibanj 2009. u 22:00
Podijeli članak —

Domaće bankarske grupacije nude široku lepezu usluga izvan osnovnoga bankarskog core businessa, od upravljanja fondovima preko faktoringa do leasinga

Bankarske grupacije na domaćem financijskom tržištu, osim klasičnog core businessa, nude i tzv. nebankarske usluge. Naime, tvrtke kćeri bankarskih grupa i pridružena društva specijalizirana su za sve ono što na neki način ne ometa osnovno poslovanje, a to je kreditiranje.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Tako su upravljenje investicijskim i mirovinskim fondovima, faktoring, odnosno prodaja nenaplaćenih potraživanja, leasing i stambene štedionice samo neke od široke lepeze poslovanja koju nude domaće bankarske grupacije. Zagrebačka banka ima nekoliko podružnica putem kojih je pružila i razvila čitav aspekt investicijsko-konzultativnih usluga za potrebe privatnog sektora. “I dalje te usluge u okviru strateških planova planiramo razvijati iako će banka u okviru grupe i nadalje ostati najjača članica s naglaskom na osnovni corre businessa, a to je klasično bankarsko poslovanje. Naime, bankarstvo je tradicionalno bilo dominantan izvor dobiti grupe, primjerice Zagrebačka banka je u 2008. godini ostvarila 90,1 posto dobiti grupe”, poručuju iz odnosa s javnošću. Tako su prema financijskim izvještajima za prošlu godinu od ukupne dobiti Zaba grupe 138 milijuna kuna ostvarile “ne bankarske” tvrtke. Uz nekoliko podružnica u Hrvatskoj, ali i regiji, među najznačajnijim članicama koje posluju u okviru Zaba grupe ističe se Prva stambena štedionica, koja je u prošloj godini ostvarila uspješne rezultate, i ZB Invest, koji je krajem 2008. zauzimao gotovo 37 posto ukupnoga tržišnog udjela investicijskih fondova u Hrvatskoj. Nadalje, od Zagreb Nekretnina (Zane) se očekuje da će novom razvojnom strategijom u budućnosti biti pozicionirane kao glavni centar kompetencije za poslove vezane uz nekretnine u okviru grupe.

Bankarske grupacije na domaćem financijskom tržištu, osim klasičnog core businessa, nude i tzv. nebankarske usluge. Naime, tvrtke kćeri bankarskih grupa i pridružena društva specijalizirana su za sve ono što na neki način ne ometa osnovno poslovanje, a to je kreditiranje.

Tako su upravljenje investicijskim i mirovinskim fondovima, faktoring, odnosno prodaja nenaplaćenih potraživanja, leasing i stambene štedionice samo neke od široke lepeze poslovanja koju nude domaće bankarske grupacije. Zagrebačka banka ima nekoliko podružnica putem kojih je pružila i razvila čitav aspekt investicijsko-konzultativnih usluga za potrebe privatnog sektora. “I dalje te usluge u okviru strateških planova planiramo razvijati iako će banka u okviru grupe i nadalje ostati najjača članica s naglaskom na osnovni corre businessa, a to je klasično bankarsko poslovanje. Naime, bankarstvo je tradicionalno bilo dominantan izvor dobiti grupe, primjerice Zagrebačka banka je u 2008. godini ostvarila 90,1 posto dobiti grupe”, poručuju iz odnosa s javnošću. Tako su prema financijskim izvještajima za prošlu godinu od ukupne dobiti Zaba grupe 138 milijuna kuna ostvarile “ne bankarske” tvrtke. Uz nekoliko podružnica u Hrvatskoj, ali i regiji, među najznačajnijim članicama koje posluju u okviru Zaba grupe ističe se Prva stambena štedionica, koja je u prošloj godini ostvarila uspješne rezultate, i ZB Invest, koji je krajem 2008. zauzimao gotovo 37 posto ukupnoga tržišnog udjela investicijskih fondova u Hrvatskoj. Nadalje, od Zagreb Nekretnina (Zane) se očekuje da će novom razvojnom strategijom u budućnosti biti pozicionirane kao glavni centar kompetencije za poslove vezane uz nekretnine u okviru grupe.

Pad udjela zbog krize
Udio ostalih društava u poslovnim prihodima Raiffeisen grupe u prošloj godini iznosi 17 posto, a prethodne tri godine kretao se na razini od 25 posto. “Udio ostalih članica grupe je smanjen u prvom redu zbog smanjivanja prihoda investicijskih fondova zbog kontrakcije na domaćem i vanjskim tržištima kapitala. Uvjeti poslovanja u prošloj godini nisu bili naklonjeni članicama grupe orijentiranim na investicijske aktivnosti, a pad prihoda osjetio se ponajviše kod društva za upravljanje investicijskim fondovima. Podbačaj bilježe i mirovinski fondovi zbog regulatornog smanjenja visine naknade za uslugu upravljanja obveznim mirovinskim fondom”, izjavio je za Poslovni dnevnik glavni ekonomist Raiffeisen banke Anton Starčević. Članice RBA grupe s kreditno orijentiranim poslovanjem – leasing i factoring društvo, imali su znatno bolje uvjete za razvoj poslovanja pa su ostvarile i povećanje prihoda. Udio ostalih članica RBA grupe je prema imovini (aktiva u banci, leasingu, factoringu i stambenoj štedionici, te imovina pod upravljanjem u investicijskim i mirovinskim fondovima) zbog smanjivanja vrijednosti investicijskih fondova u 2008. godini smanjen na 25 posto iako je prethodnih godina dostizao do 30 posto. Prema konsolidiranom financijskom izvještaju za prošlu godinu, RBA grupa je ostvarila 481 milijun kuna dobiti, što je pad s obzirom na to da je godinu prije imala 504 milijuna kuna dobiti. Iako se ostale financijske usluge djelomično mogu prodavati i iz portfelja banke, kao što financijski leasing i faktoring, praksa je pokazala da je racionalnije organizirati specijalizirana društva fokusirana na razvoj određene grupe usluga, ističe Starčević. “Interes za ostalim financijskim uslugama varira ovisno o očekivanom razvoju tržišta i propisa koji reguliraju pojedine tržišne segmente. U razdoblju recesije interes građana za ostalim financijskim uslugama se smanjuje jer pada sklonost preuzimanju rizika, kaže Starčević. Ističe kako razvoj potražnje za ostalim financijskim uslugama ovisi o kretanjima na financijskim tržištima. ”Sada je najpropulzivniji faktoring, ali u budućnosti očekujemo sve veću atraktivnost leasinga u području financiranja prijevoznih sredstava i opreme te postupno vraćanje potražnje za investicijskim fondovima”, zaključuje Starčević.

Erste grupa u Hrvatskoj, unutar koje se nalaze društva za upravljanje fondovima – Erste Invest, brokerska kuća Erste vrijednosni papiri, leasing, nekretnine, Faktoring i drugi – ostvarila je u prošloj godini ukupnu neto dobit od 813 milijuna kuna, dok je neto dobit banke iznosila ukupno 788 milijuna kuna. Uspoređujući te poslovne rezultate s prethodnom godinom, primjećuje se izvjesno povećanje udjela tzv. nebankarskih usluga. Tako su prošle godine ta društva imala ukupnu dobit od 25 milijuna kuna, dok je 2007. godine samo četiri milijuna kuna iznosila dobit članica Erste grupe. Prema financijskom izvještaju ulaganja u ovisna i pridružena društva su u prošloj godini povećana. Udio svih pridruženih i ovisnih društava u imovini Erste grupe iznosio je 90 milijuna kuna, dok je ukupna imovina cijele grupe iznosila 45,6 milijardi kuna. Tako, primjerice, najveći udio “nebankarskih” društava ima Erste Faktoring, koji u ukupnoj imovini grupe sudjeluje sa 24 milijuna kuna, dok slijedi društvo za upravljanje obveznim mirovinskim fondom Erste sa 18 milijuna kuna. Društva koja je Erste banka 31. prosinca prošle godine konsolidirala su Erste DMD za upravljanje dobrovoljnim fondom, na čijem je čelu Senka Fekeža-Klemen, Erste nekretnine i MBU za informatički inženjering i interbankarske usluge. Druga najveća domaća banka, Privredna banka Zagreb, prema prošlogodišnjem financijskom izvještaju naviše je sudjelovala u ukupnim prihodima te grupacije koji su iznosili 3,7 milijardi kuna. Od tog iznosa na bankovne usluge otpada 2,9 milijardi kuna, što za ostalo “nebankarsko” poslovanje ostaje 767 milijuna kuna. Međutim, uspoređujući financijsko izvješće s godinom prije, primjećuje se izvjesno smanjenje udjela “nebankarskog” poslovanja unatoč ukupnom povećanju prihoda grupe. Tako se 2007. godine 782 milijuna kuna odnosilo na nebankovne usluge.

Odvojena organizacija
Što se tiče Hypo Alpe-Adria grupe, u njihovu prošlogodišnjem financijskom izvješću stoji kako je neto dobit Hypo banke iznosila 194,2 milijuna kuna, dok je zbog gubitaka ostalih društava ukupna dobit grupe iznosila nešto manje od 140 milijuna kuna. Najveći gubitak kao i 2007. godine ima Hypo Adria centar s minusom od 55,2 milijuna kuna, dok su Hypo Nekretnine drastično povećale gubitak. Naime, prošle je godine taj gubitak bio nešto manji od šest milijuna kuna, dok je 2007. iznosio samo 156.000 kuna. Hypo banka u svom vlasništvu ima društvo za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima Hypo Alpe-Adria Invest. Naime, to se društvo bavi osnivanjem i upravljanjem investicijskim fondovima te investicijskim savjetovanjem, a upravlja sa četiri otvorena investicijska fonda s javnom ponudom HI-growth, HI-balanced, HI-conservative i HI-cash. U odnosima s javnošću te tvrtke poručuju kako Hypo-Leasing Kroatien nije u vlasništvu Hypo Alpe-Adria banke. Iako udio nebankarskog poslovanja u prošloj godini opada, većinom zbog snažne korekcije na tržištu kapitala, ipak banke pokušavaju povećati udio takvog načina poslovanja. Kako kaže Starčević iz Raiffeisen banke, poslovni cilj Raiffeisen grupe je pružanje cjelovite financijske usluge klijentima, odnosno izgradnja financijskog supermarketa.

Autor: Tin Bašić
13. svibanj 2009. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close