BEOGRAD – S kamatama na kratkoročne kredite od 31 i potrošačke zajmove od 21,6 posto poslovne banke ostvaruju enormnu zaradu pa je stoga konkurencija za kupnju domaćih banaka izuzetno jaka, a inozemne banke spremne su ih kupiti po visokim cijenama. Tako je Nacionalna štedionica prodana za sedam puta veću cijenu od njezine knjigovodstvene vrijednosti. Od prodaje Vojvođanske banke, koja je sljedeća, očekuje se prihod od pola milijuna eura. Tako država na jednoj strani puni svoj proračun u kojemu se već nalazi 1,3 milijarde viška, a na drugoj strani građani, s prosječnim primanjima od oko 200 eura, gladni gotovine zadužuju se pod nepovoljnim okolnostima.Zanimljivo je da središnja banka svojim mjerama djeluje na visoke kamate kako bi smanjila potražnju za kreditima jer u povećanoj kupovnoj moći stanovništva vidi opasnost od prekomjernog rasta inflacije i probijanje projeciranog okvira rasta od 9,6 posto. Dosadašnji koraci NBS-a s povećanjem obvezne rezrve na devizna i dinarska sredstva nisu se pokazali učinkovitima jer je inflacija koncem mjeseca već dosegla 5,7 posto, što je u ekonomskim krugovima propraćeno procjenom kako će ovogodišnja inflacija iznositi oko 14 posto. Ministar za trgovinu i turizam u vladi Srbije Bojan Dimitrijević prvi je iz vladinih krugova javno priznao kako će inflacija prijeći 10 posto.Financijske i ekonomske vlasti su kao glavni cilj ovogodišnje ekonomske politike postavile smanjivanje nezaposlenosti, što je protumačeno kao prilagođavanje skorašnjim izvanrednim parlamentarnim izborima jer je u Srbiji 29 posto radno sposobnog stanvništva bez posla. Monetarna vlast i dalje ostaje uporna u obuzadavanju inflacije koja je početkom godine ocijenjena kao glavna opasnost za stabilnost domaće ekonomije.

Srbija je u veljači okončala svoj trogodišnji aranžman s MMF-om tako da se oslobodila, na izvjesno vrijeme, glavnog kontrolora ekonomske politike. I pored toga delegacija MMF došla je u Beograd gdje će dva tjedna provesti u analiziranju ekonomskih prilika u Srbiji. Iako posjet još nije završen, već je dana ocjena prema kojoj je glavni cilj održavanje finacijske stabilnosti, što ide u prilog monetarnim vlastima koje su se u pogledu prioriteta razišle s financijiskim.Nemoć NBS-a da učinkovito utječe na poslovne banke i natjera ih na povećanje ionako visokih kamata tumači se njihovim kartelskim povezivanjem. Kamatna marža iznosi 12-postotnih bodova, što poslovne banke stimulira da se zadužuju u inozemstvu po nižim kamatama, a dobivena sredstva plasiraju na srbijansko financijsko tržište po znatno većoj cijeni. Bankarski sektor predstavlja najuspješniji dio srbijanskoga gospodarstva.
Inozemne banke u velikoj su mjeri pohrlile u Srbiju jer njihova zarada doseže i do 40 posto. Od 39 domaćih banaka dosad je privatizirano više od 25, a kupci su uglavnom inozemne banke. Prema kapitalu i ostvarenoj dobiti u 2005. godini, najuspješnija je bila AIK banka iz Niša, koja je u vlasništvu srbijanskih tajkuna. U pogledu aktive na prvome mjestu nalazi se Raiffeisen banka koja drži 15,4 posto tržišta u Srbiji, što se smatra gornjom granicom kada je riječ o stjecanju monopolističkog položaja. Talijanska banka Intesa (koja je u Srbiju došla kupnjom Delta banke najvećega srbijanskog tajkuna Miroslava Miškovića) je na drugome mjestu po aktivi, kapitalu i ostvarenoj dobiti. Komercijalna banka koja raspolaže s većinskim domaćim kapitalom treća je po aktivi i kapitalu, a sedma po ostvarenoj dobiti.