Vrijednost ukupnih kredita u odnosu na kolovoz lani bila je niža za 16,2 milijarde kuna ili 5,8 posto. Pad ukupnih kredita nastavljen je i na mjesečnoj razini, koji traje od listopada 2015., uz iznimku rasta u svibnju ove godine. U odnosu na srpanj njihov iznos smanjen je za 1,2 milijarde kuna ili 0,5 posto.

"Razmjerno snažan pad kredita na godišnjoj razini dijelom je posljedica djelomičnog otpisa kredita u švicarskom franku te nastavka procesa razduživanja sektora kućanstava, čiji su krediti koncem kolovoza iznosili 117,2 milijarde kuna. Uz mjesečni pad za 352 milijuna kuna ili 0,3 posto, vidljiv je i nastavak razduživanja sektora stanovništva na godišnjoj razini, koje je neprekidno prisutno od sredine prošle godine", ističu analitičari RBA u osvrtu na podatke HNB-a.

Na godišnjoj razini, pak, krediti kućanstvima niži su za 8,4 milijarde kuna ili 6,7 posto.

Vidljiv je i nastavak razduživanja poduzeća, čiji su krediti krajem kolovoza iznosili 85,6 milijardi kuna, zabilježivši na mjesečnoj razini pad od 562 milijuna kuna ili 0,7 posto, a na godišnjoj razini za 4,1 milijardu kuna ili 4,5 posto, čime su potvrdili trend pada od sredine 2012.

Krediti središnjoj državi su krajem kolovoza iznosili 51 milijardi kuna te su smanjeni na mjesečnoj razini za 0,5 posto, a na godišnjoj za 5,2 posto.

"Unatoč ostvarenom oporavku gospodarstva i povećanju realnih plaća i raspoloživog dohotka potrošača, do kraja godine ne očekujemo znatniji oporavak kreditiranja sektora stanovništva. S druge strane, kreditna potražnja sektora poduzeća na domaćem tržištu i dalje je ograničena još uvijek razmjerno niskom gospodarskom aktivnošću. No, obzirom da je u ovoj godini zamijećen blagi rast potražnje za kreditima u domaćoj valuti, a HNB je mjerama strukturnih operacija počeo povećavati srednjoročnu ponudu kunskih izvora po nižim kamatnim stopama, u nastavku godine očekujemo i veće korištenje kunskih kredita u domaćim bankama", zaključuju u RBA..