Previsoki regulatorni trošak, preslaba pravna zaštita i preveliki upliv države u gospodarstvo glavne su slabosti koje sprečavaju preobrazbu Zagreba u financijsko središte, naglasci su izlaganja predsjednika Hrvatske udruge banaka Zdenka Adrovića na konferenciji Poslovnog dnevnika. Nekoliko je obilježja koje čine financijsko središte, naglasio je Adrović. Politička volja i sposobnost da se realizira projekt te nizak i predvidiv regulatorni trošak pri vrhu su tog popisa. Nadalje, treba imati i moderne i jasne propise te izvrsno pravosuđe uz besprijekornu zaštitu vjerovnika. Financijsko središte čini i velika likvidnost i dinamika lokalnog tržišta, osobito u dijelu razvitka tržišta kapitala, te povoljan i predvidiv porezni tretman transakcija, pojašnjava Adrović. Na kraju, tu su i razvijeni instrumenti za otklanjanje rizika, razvijena infrastruktura namire i poravnanja kupoprodaje vrijednosnica te potencijal za razvoj pratećih industrija, poput IT-a ili konzaltinga.

Adrović kaže kako zemljopisni položaj više nije preduvjet za stvaranje financijskog središta neke regije kako je to vrijedilo u prošlosti. “Svijet se promijenio i možemo govoriti samo o hijerarhiji globalnih financijskih centara, a svi su globalni“, kazao je prvi čovjek udruge banaka. Naime, tehnološke promjene smanjuju transakcijske troškove, a tu je i eksponencijalni rast kolanja informacija. K tome, zbog ulaska u EU i pravno-regulatornog ujednačavanja svejedno je gdje smo, naglasio je Adrović.

Uz Češku na vrhu 'Nove Europe'

“Zagreb ne gledamo u odnosu na Ljubljanu i Beograd, nego i u odnosu na Talin, Prag, Bratislavu”, ističe Adrović. Danas se transakcije mogu organizirati bilo gdje, a preuzimanje Ljubljanske burze od strane Zagrebačke burze nije proizvelo ništa, do sada. “Jedino što ‘regiju’ može učiniti atraktivnom i prepoznatljivom, pa da netko traži njezino središte, jest pojava iznimnog rasta i poslovnih prigoda baš u ovoj regiji”, smatra Adrović.

Prema njegovu mišljenju, nije sve izgubljeno ako se ideji regionalnog financijskog središta pristupi racionalno. U SWOT analizi naše su prednosti najrazvijeniji bankarski i financijski sustav u regiji gdje je Hrvatska uz Češku u vrhu među državama ‘Nove Europe’ dok su slabosti visoki troškovi regulacije, velika porezna opterećenja i nepredvidiva tumačenja poreza, nejasni propisi te nerazvijeno i anemično tržište kapitala. Prigoda je uvođenje eura te rast IT sektora dok su prijetnje izostanak političke podrške, tehnološke promjene te činjenica da su drugi brži i okretniji od nas. Što se tiče regulatornog troška, Adrović je istaknuo kako njegova razina od 50 baznih bodova znači da je trošak financiranja u startu skuplji za čak pola postotnog boda. Ako se usporedimo sa Slovenijom, stopa obvezne rezerve banaka kod nas iznosi 12 posto, a u susjednoj državi jedan posto do dvije godine dospijeća i nula posto iznad dvije godine.

Smanjiti troškove regulacije

Nadalje, stopa premije osiguranja depozita u Hrvatskoj iznosi 0,32 posto uz ciljanu visinu fonda za osiguranje od 2,5 posto, iako je sustav stabilan, a fond pun. U Sloveniji je stopa znatno niža uz ciljanu visinu fonda od svega 0,8 posto. Kada se govori o pravnoj zaštiti, prema indeksu pravne zaštite koji mjeri kvalitetu propisa koji uređuju područje zaštite prava kreditora i dužnika i kolaterala, Hrvatska i Slovenija najlošije stoje u regiji srednje i istočne Europe.

Slabost nam je i razgranat i loše upravljan sustav državnih poduzeća koje što prije treba depolitizirati. Adrović je zaključno kazao kako je ulazak u eurozonu prigoda za razvoj Zagreba kao financijskog središta, ali je potrebno znatno smanjenje troškova regulacije. “Smanjenje troškova regulacije i jača fiskalna prilagodba mogu kompenzirati sav pritisak na rast kamatnih stopa u narednom ciklusu”, naglasio je Adrović. Potrebna je i promjena upravljanja sustavom osiguranja depozita. Analogija s Bugarskom pokazuje da mi imamo rejting BB+ uz prinos na 10-godišnju euroobveznicu od 2,18 posto, a Bugarska tek 0,99 posto uz rejting BBB-.

Europsko energetsko tržište

‘Treba nam Europska energetska banka’

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju