Porezna osnovica je dobit koja se utvrđuje prema računovodstvenim propisima kao razlika prihoda i rashoda prije obračuna poreza na dobit, uvećana i umanjena prema odredbama Zakona o porezu na dobit (članak 5). Dakle, porezna osnovica se temeljno iskazuje na osnovi podataka iz poslovnih knjiga i financijskih izvještaja sukladno računovodstvenim propisima.

Utvrđivanje osnovice poreza na dobit kao i iznos poreza te akontacije poreza na dobit koje će se plaćati u sljedećoj godini radi se preko obrasca “Prijava poreza na dobit”. Taj obrazac podnose svi obveznici ovog poreza najkasnije četiri mjeseca nakon isteka razdoblja za koje se utvrđuje porez. U najčešćim slučajevima, za obveznike kojima je poslovna godina jednaka kalendarskoj, rok je 30. travnja. Porez na dobit je reguliran Zakonom i Pravilnikom o porezu na dobit. Pri utvrđivanju iznosa poreza još se primjenjuju Zakon o računovodstvu, Hrvatski standardi financijskog izvještavanja, Međunarodni standardi financijskog izvještavanja, Zakon i Pravilnik o porezu na dohodak, Opći porezni zakon, Zakon i Pravilnik o porezu na dodanu vrijednosti, Zakon o trgovačkim društvima te ostali posebni propisi kojima se reguliraju porezne olakšice i oslobođenja. Obveznici podnošenja “Prijave poreza na dobit” regulirani su 2. člankom tog Zakona, a najčešći obveznici su trgovačka društva i druge pravne i fizičke osobe s prebivalištem u Hrvatskoj koji gospodarsku djelatnost obavljaju samostalno, trajno i radi ostvarivanja dobiti, dohotka ili prihoda ili drugih gospodarskih procjenjivih koristi te domaće podružnice stranih kompanija (nerezident). Porezna osnovica sukladno članku 6. Zakona smanjuje se, među ostalim, za prihode od dividendi i udjela u dobiti te za prihode od vrijednosnih usklađenja dionica i udjela ako su bili uključeni u poreznu osnovicu.

Rizici i troškovi
Osnovica se također smanjuje za prihode od naplaćenih otpisanih potraživanja koja su u prethodnim poreznim razdobljima bila uključena u poreznu osnovicu, a nisu isključena iz porezne osnovice kao porezno priznati rashod. Umanjuje se i za svotu amortizacije koja nije bila porezno priznata u prethodnim razdobljima do vrijednosti propisane u članku 12. Zakona o porezu na dobit te za svotu poticaja u obliku poreznog oslobođenja ili olakšice sukladno posebnim propisima. Porezna osnovica može se smanjiti za rashode prijašnjih razdoblja koji su bili uključeni u poreznu osnovicu. Sukladno Zakonu o računovodstvu u računovodstvenu dobit/gubitak moraju biti uključeni svi troškovi i prihodi koji su nastali u godini za koju se obračunava porez na dobit. Dakle, u poslovnim knjigama trebaju biti knjiženi svi prihodi i rashodi koji su nastali u određenoj godini bez obzira bili priznati ili ne Zakonom o porezu na dobit. Rashodi koji su porezno priznati smanjuju osnovicu poreza na dobit, dok porezno nepriznati rashodi istu osnovicu povećavaju. Porezno priznata rezerviranja su rezerviranja za rizike i troškove na temelju zakona ili drugog propisa i rezerviranja koja su uvjetovana ugovorima (rezerviranja za otpremnine, rezerviranja za troškove obnavljanja prirodnih bogatstava, rezerviranja za troškove u jamstvenim rokovima i rezerviranja za troškove po započetim sudskim sporovima). Sva druga rezerviranja su privremeno porezno nepriznata te su ključna za izračun odgođene porezne imovine.

Autorska prava
Zakon o porezu na dobit regulira i porez po odbitku i to člankom 31. Porez po odbitku jest porez kojim se oporezuje dobit koju ostvari nerezident u Republici Hrvatskoj, a porezni obveznik poreza po odbitku je isplatitelj. Porezna osnovica poreza po odbitku je bruto iznos naknade koju tuzemni isplatitelj plaća nerezidentu – inozemnom primatelju. Porez po odbitku plaća se na kamate, autorska prava i druga prava intelektualnog vlasništva koje se plaćaju inozemnim osobama koje nisu fizičke osobe te usluge istraživanja tržišta, poreznog i poslovnog savjetovanja i revizorske usluge plaćene inozemnim osobama. Porez po odbitku ne plaća se na kamate isplaćene na robne kredite za kupnju dobara koja obvezniku služe za obavljanje djelatnosti, na kredite koje daje inozemna banka ili druga financijska institucija te na kamate isplaćene imateljima obveznica, državnih i korporativnih, i inozemnim pravnim osobama. Porez po odbitku plaća se po stopi od 15 posto.

Utvrđena osnovica

Stopa od 20 posto
Nakon izračuna računovodstvene dobiti/gubitka došli smo do porezne osnovice ili poreznoga gubitka. Porez na dobit plaća se po stopi od 20 posto na utvrđenu poreznu osnovicu. U slučaju poreznoga gubitka porez na dobit se prenosi i nadoknađuje umanjivanjem porezne osnovice u sljedećih pet godina. Pri smanjenju porezne osnovice zbog gubitka iz prethodnih poreznih razdoblja porezna se osnovica smanjuje najprije za gubitke starijeg datuma.