Pozicioniranjem na četvrto mjesto među bankama u Sloveniji Uprava Banke Celje prošlogodišnje poslovanje ocijenila je vrlo dobrim i za ovu godinu najavila umjeren, ali kvalitetan rast poslovanja.

Već 20. svibnja Uprava će Skupštini dioničara predložiti donošenje odluke o dokapitalizaciji primjenom sustava odobrenog kapitala. Na taj način Uprava planira tijekom sljedećih pet godina dobiti mogućnost postupnog 50-postotnog povećanja osnovnog kapitala koji iznosi 14,1 milijun eura. U dokapitalizaciju će biti pozvani samo postojeći dioničari, objašnjava zamjenik Uprave Banke Celje Dušan Drofenik, dodavši da će Nadzorni odbor o potrebama kapitala odlučivati u skladu s rastom banke.

Dio grupe NLB
Banka Celje ima 600 dioničara, a prvih deset u rukama drži 70 posto vlasničkog udjela pa se veće promjene u vlasničkoj strukturi nakon dokapitalizacije ne očekuju. Oni su već dali svoj pristanak na planiranu dokapitalizaciju. S obzirom na predviđeni 12-postotni rast ove bi godine banku trebalo dokapitalizirati sa 25 do 40 milijuna eura, kaže Drofenik, dodavši da bi oslobađanje sigurnosnog filtera Banke Slovenije utjecalo na manju potrebu za dokapitalizacijom. U potrebu za dodatnim kapitalom Banku Celje su “natjerali” visok rast poslovanja tijekom poroteklih pet godina, rigorozniji kapitalski zahtjevi iz nove bankarske regulative (Basel II.) i ambiciozni poslovni planovi. Do sada je te zahtjeve banka pokrivala izdavanjem dužničkih instrumenata. U sklopu strateškog poslovanja Banka Celje je ostala pridružena članica skupine Nove ljubljanske banke (NLB) koja je njezina 40,9-postotna vlasnica i taj se postotak tijekom sljedećih godina ne bi trebao promijeniti. Računajući na zadržavanje četvrtog mjesta među slovenskim bankama za ovu godinu, Banka Celje planira rast obujma poslovanja za 12 posto, pa bi tako trebala ostvariti 34,5 milijuna eura dobiti prije oporezivanja. Dioničarima bi to trebalo donijeti najmanje 16-postotni prinos kapitala prije oporezivanja (ROE), dok bi udio troškova u neto prihodima (CIR) trebao biti najviše 57 posto, a kamatna se marža prema predviđanjima trebala kretati na razini od dva posto.

Rast poslovanja
Banka Celje je obujam financijskog poslovanja lani povećala za 18 posto i realizirala ga u iznosu 2305 milijuna eura, čista je dobit bila 20,8 milijuna eura što je za 25 posto više nego 2006. godine. Krediti nebankarskom sektoru povećani su za 26 posto, a s povećanjem od 20 posto slijedile su im investicije u vrijednosnice. Depoziti nebankarskog sektora su povećani za devet posto, a isto je toliko povećano i poslovanje s bankama, dok je kod stranih banaka Banka Celje uzela dva veća kredita u ukupnom iznosu 147,5 milijuna eura. Na dinamiku količnika kapitalne proporcionalnosti utjecali su rast obujma poslovanja i novo bankarsko zakonodavstvo. Količnik kapitalne proporcionalnosti potkraj 2007. iznosio je 14,17 posto, a krajem 2006. 10,36 posto. Količnik je izračunat iz temeljnog kapitala pa je potkraj 2007. iznosio 8,21 posto.

Plaće ugrožavaju inflaciju u Sloveniji

Slovenija u ovoj godini može očekivati rast BDP-a za 4,2 posto, iduće za 3,9, a 2010. godine za 4,1 posto, dok će inflacija ove godine biti od 5,6 posto, iduće godine 3,5, a 2010. godine 2,6 posto. Oslanjajući se na izvještaj o stabilnosti cijena takav je scenarij objavila Banka Slovenije i u njemu, za razliku od prijašnjih slovenskih prognoza, najavljuje višu inflaciju i niži gospodarski rast. Kao najveći se rizik za višu ovogodišnju inflaciju navode rastući troškovi rada pa ako dođe do indeksiranja plaća, Slovenija bi i u 2009. godini mogla imati inflaciju pet i više posto. Guverner Banke Slovenije Marko Kranjec izjavljuje da je Banka Slovenije zabrinuta zbog sve učestalijih zahtjeva za povećanjem plaća. Ti se zahtjevi za povećanjem plaća u društvenim djelatnostima kreću od 20, 30 i više posto, a troškovi plaće ne smiju rasti brže od produktivnosti, kaže Kranjec.

Digitalna transformacija

Private GPT: Ključ sigurne i suverene umjetne inteligencije u suvremenom poduzeću

Projekt

Wellovar – projekt koji donosi snažan zamah kontinentalnom turizmu