Poput većine banka u Hrvatskoj, naročito onih iz reda velikih, Privredna banka Zagreb već puna dva desetljeća ima izrazito predominantnog dioničara, a Intesa grupa tj. njezina luksemburška tvrtka putem koje drži 97,5 posto udjela u PBZ-u odskora će biti i jedini vlasnik. Nakon što se ulani u nsvibnju svibnju druga po veličini banka u Hrvatskoj povukla sa Zagrebačke burze, njezini vlasnici spremaju se, naime, i za postupak konačnog istiskivanja preostalih dioničara. Za 25. veljače najavljena je izvanredna skupština na kojoj će se odlučivati upravo o prijenosu dionica manjinskih dioničara na Intesu Sanpaolo Holding International sa sjedištem u Luksemburgu. Uz tu odluku predviđa se i smanjenje temeljnog kapitala povlačenjem 309 tisuća vlastitih dionica, koje predstavljaju 1,62 posto udjela u temeljnom kapitalu.

Još prilikom lanjskog izglasavanja izvrštenja dionica sa ZSE nemali je broj malih dioničara odlučio iskoristiti zakonska pravila prema kojima je glavni dioničar obvezan otkupiti dionice od onih koji to žele ako su se prethodno izjasnili protiv povlačenja s burze. Nekima, poput mirovinskih fondova, već su ulagačka pravila vezana uz (ne)uvrštene papire nametala prodaju. Slijedom delistinga banka je “podebljala” trezor za oko 251 tisuću dionica (na više od 309 tisuća), a prema tadašnjoj referentnoj cijeni za njih je izdvojila dvjestotinjak milijuna kuna. Sve u svemu, predmetom skorog “squeeze outa” je manje od jedan posto ukupnog broja izdanih dionica.

Računice i usporedbe

Ipak, i dalje se radi o više od 4500 dioničara (stanje krajem prosinca), a s obzirom na tržišnu vrijednost riječ je o financijski značajnoj operaciji u terminima domaćeg dioničkog tržišta. Intesu Sanpaolo rješavanje preostalih dioničara stajat će gotovo 145 milijuna kuna. Za iskup dionica preostalih dioničara, a radi se o ukupno 174.225 komada, cijena je utvrđena na 830 kuna.

To je dvije i pol kune niže od cijene koja je lani prema zadanoj formuli tromjesečnog ponderiranog prosjeka plaćena u otkupu prilikom povlačenja s burze. Ali onima koji su ih tada odlučili zadržati u međuvremenu je isplaćeno i 43,53 kune dividende po dionici.

Jer, nedugo nakon što je HNB jesenas skinuo bankama veto za isplate dividendi PBZ je sazvao skupštinu radi izglasavanja isplate nepunih 817 milijuna kuna dividende, što je bila praktično cjelokupna dobit 2020. Rezultati banke za 2021., kao ni plan u pogledu dividende, još se ne znaju, ali istiskivanje manjinskih dioničara će se očito provesti prije redovne skupštine.

Tri metode procjene

Za utvrđivanje fer vrijednosti otpremnine banka je angažirala PricewaterhouseCoopers Savjetovanje, a izračun PwC-a je prošao i test primjerenosti koji je po rješenju Trgovačkog suda obavila sudska vještakinja Snježana Galić. Iznos od 830 kuna odražava srednju vrijednost procjene po dionici prema metodi DCF (diskontiranih novčanih tokova), koja se pokazala većom nego prema metodi usporednih društava (do 785 kuna) ili usporednih transakcija (do 600 kuna). Uz zaključak da DCF najbolje odražava “specifične utjecaje svih faktora za analizu”, procjenitelji su naveli da su u obzir uzeti i utjecaji pandemije Covid-19 te uvođenja eura na poslovanje. I jedno i drugo djeluje, kažu, u pravcu smanjenja poslovnih rezultata banke, a time i vrednovanja dionice.

Ipak, u cijeloj toj priči poticajno za tržište moglo bi biti to što će se od 145 milijuna kuna koje će za nekih dva mjeseca SKDD isplatiti manjinskim dioničarima PBZ-a dio zacijelo vratiti na burzu.