EN DE

Nakon Mađarske i BiH povećava iznos osigurane štednje

Autor: Milan Šutalo
10. listopad 2008. u 00:00
Podijeli članak —

Prijedlog – država će jamčiti za uloge do 5115 eura

Na inicijativu Agencije za osiguranje depozita ministarstvo financija BiH uputilo je u službenu proceduru prijedlog izmjena Zakona o osiguranju depozita.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Tim je izmjenama predviđeno da se iznos osiguranih sredstava u bankama poveća sa sadašnjih sedam i pol tisuća KM (3800 eura), na deset tisuća KM (5115 eura). Očekuje se kako bi taj prijedlog mogao biti usvojen na sljedećoj sjednici Parlamenta BiH. Analitičari procjenjuju kako je cilj te mjere smanjiti zabrinutost štediša za svoje uloge u bankama. Guverner Centralne banke BiH Kemal Kozarić priznao je da se posljedice svjetske financijske krize odražavaju i na BiH kroz rast kamatnih stopa jer je u eurozoni, gdje se banke zadužuju, poskupio novac s obzirom na to da su ta tržišta manje likvidna. “Većina banaka koje djeluju u BiH imaju svoje matične banke u inozemstvu od kojih povlače novac. Istovremeno se i te matične banke zadužuju na međunarodnom tržištu, što povećava cijenu kredita i njima, a samim tim i bankama u BiH”, pojasnio je Kozarić. “Čini se da su uvjeti za dobivanje kredita, s aspekta analize rizika investiranja i davanja kredita, pooštreni tako da će sve teže biti dobiti kredit”, dodao je guverner Centralne banke BiH. U srijedu su Mađarska, Slovačka, Litva i Rumunjska također najavile da podižu garancije na štedne uloge. Dok će mađarska i slovačka vlasti osigurati neograničeno jamstvo na štedne pologe, Rumunjima će biti ‘sigurno’ 50 tisuća eura,a Litvancima 100 tisuća eura.

Na inicijativu Agencije za osiguranje depozita ministarstvo financija BiH uputilo je u službenu proceduru prijedlog izmjena Zakona o osiguranju depozita.

Tim je izmjenama predviđeno da se iznos osiguranih sredstava u bankama poveća sa sadašnjih sedam i pol tisuća KM (3800 eura), na deset tisuća KM (5115 eura). Očekuje se kako bi taj prijedlog mogao biti usvojen na sljedećoj sjednici Parlamenta BiH. Analitičari procjenjuju kako je cilj te mjere smanjiti zabrinutost štediša za svoje uloge u bankama. Guverner Centralne banke BiH Kemal Kozarić priznao je da se posljedice svjetske financijske krize odražavaju i na BiH kroz rast kamatnih stopa jer je u eurozoni, gdje se banke zadužuju, poskupio novac s obzirom na to da su ta tržišta manje likvidna. “Većina banaka koje djeluju u BiH imaju svoje matične banke u inozemstvu od kojih povlače novac. Istovremeno se i te matične banke zadužuju na međunarodnom tržištu, što povećava cijenu kredita i njima, a samim tim i bankama u BiH”, pojasnio je Kozarić. “Čini se da su uvjeti za dobivanje kredita, s aspekta analize rizika investiranja i davanja kredita, pooštreni tako da će sve teže biti dobiti kredit”, dodao je guverner Centralne banke BiH. U srijedu su Mađarska, Slovačka, Litva i Rumunjska također najavile da podižu garancije na štedne uloge. Dok će mađarska i slovačka vlasti osigurati neograničeno jamstvo na štedne pologe, Rumunjima će biti ‘sigurno’ 50 tisuća eura,a Litvancima 100 tisuća eura.

Autor: Milan Šutalo
10. listopad 2008. u 00:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close