Nakon 10 godina središnje banke u svijetu više ne kupuju zlato, štoviše, smanjuju svoje zlatne rezerve. Kako navodi Bloomberg, središnje banke postale su prodavatelji najplemenitijeg metala po prvi put od 2010. s obzirom da je dio proizvođača zlata počeo iskorištavati praktički rekordne cijene kako bi olakšao gospodarsku situaciju uvjetovanu pandemijom koronavirusa.

Prema podacima Svjetskog vijeća za zlato (WGC), neto prodaje tijekom trećeg tromjesečja dosegle su 12,1 tonu zlata, dok je godinu ranije kupljeno 141,9 tona.

Prodaju zlata najviše su poticale središnje banke Uzbekistana i Turske, a valja naglasiti kako se nakon 13 godina za prodaju zlata odlučila i ruska središnja banka.

Iako su glavni pokretač ovogodišnjeg rasta cijene zlata bili fondovi čijim se udjelima trguje na burzi (ETF), posljednjih godina najveći kupac zlata bile su upravo središnje banke. Štoviše, tijekom 2018. i 2019. središnje su banke kupile rekordne količine zlata.

Analitičari američke banke Citigroup u rujnu su procijenili da će se potražnja središnjih banaka oporaviti iduće godine. Louise Street, vodeća analitičarka WGC-a, ističe kako nije iznenađujuće da su se banke u sadašnjim okolnostima odlučile na prodaju.

“Praktički sva prodaja došla je od banaka koje kupuju od domaćih izvora u vrijeme kad su njihove države fiskalno napregnute”, istaknula je Street.

Središnja banka Turske prodala je 22,3 tone zlata, a Uzbekistana 34,9 tona. Uzbekistan sve više diverzificira međunarodne rezerve i smanjuje izloženost zlatu s obzirom da ta srednjoazijska država polako izlazi iz višegodišnje izolacije.

Valja naglasiti kako je cijena zlata tijekom trećeg tromjesečja dosegnula rekordne razine, iako je sveukupna potražnja pala 19 posto na godišnjoj razini i najniža je od 2009. godine, objavio je WGC.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

U petak je cijena unce bila 1 posto više u odnosu na prethodni dan i dosegla je 1886 dolara. Pad potražnje prije svega je rezultat prepolovljenih kupnji indijskih zlatara, a slabija je potražnja i zlatara u Kini.

S druge strane, pad potražnje zlatara dijelom je ublažio skok potražnje institucionalnih investitora, poput već spomenutih ETF-a.