Banke koje posluju na hrvatskom tržištu ostavile su iza sebe godinu puno bolju od prethodne; lani su, prema nerevidiranim rezultatima Hrvatske narodne banke (HNB), ostvarile 2,52 milijardi kuna bruto dobiti, što je 1,83 milijardi kuna više u odnosu na 2013. kad im je bruto dobit iznosila svega 695 milijuna kuna.

Više nego tri i pol puta veći profit još uvijek je 834 milijuna kuna manji od onog koji su imale 2012., prije primjene HNB-ove nove klasifikacije plasmana i izdvajanja golemih rezervacija, kad su ostvarili 3,36 milijarde kuna. Budući da su 2013. prošle katarzu s izdvojenih 5,9 milijardi kuna rezervacija za loše kredite, milijardu kuna niže rezervacije (4,9 milijardi kuna) u 2014. prilično se osjete na rezultatu. No, i kad "oduzmemo" efekt nižeg rezerviranja, ipak je to oko 800 milijuna kuna bolji rezultat od 2013.

Upravo toliko (806 milijuna kuna) izgubilo je devet banaka koje su godinu završile u minusu. S dobiti je poslovalo 19 od ukupno 28 banaka, a najveći dio kolača uzele su dvije najveće – Zagrebačka sa 1,47 milijardi kuna bruto dobiti(1,17 milijardi kuna neto) i Privredna banka Zagreb (PBZ) sa 821,3 milijuna kuna (642 milijuna kuna neto). Zabina je dobit rasla 150 posto, budući da je godinu ranije imala samo 465 milijuna kuna profita, dok je PBZ rastao 4,6 posto.

Od milijardu kuna tržišne "uštede" na rezervacijama, pola milijarde odnosi se samo na Zabu koja je dio dobiti ostvarila od prodaje Istraturista Umag za 428 milijuna kuna. RBA je treća sa 363,8 milijuna kuna, a Erste četvrta sa 266,1 milijuna kuna. Najveći je gubitak, 632,2 milijuna kuna, unatoč visokoj operativnoj dobiti, iskazala Hrvatska poštanska banka koja je stare loše kredite pokrila s dodatnom miliijardom kuna, što je četiri puta veći iznos rezervacija nego 2013. godine. No, pravi će se rezultati poslovanja banaka znati nakon revizije podataka koja nije tako bezazlen postupak; lani je bruto dobit od milijarde kuna nakon revizije smanjena čak 322 milijuna kuna.