Središnje banke iz država članica grupe G7 u petak su ujutro zajednički počele rasprodavati japanski jen u nastojanju da oslabe tu valutu. Prema nekim procjenama najrazvijenije svjetske države na tržište su plasirale japanske valute u protuvrijednosti od 25 milijardi američkih dolara. Ovo je bila prva dogovorena intervencija najznačajnijih svjetskih središnjih banaka na svjetskim deviznim tržištima u više od deset godina. Intervencija u kojoj su sudjelovale američke Savezne rezerve, britanska Bank of England, Europska središnja banka te Banka Japana počela je nakon što su taj potez odobrili ministri država članica grupe G7. Prodaja jena bila je odgovor na enormnu aprecijaciju jena na svjetskim tržištima čime je on u odnosu na dolar dosegnuo svoju najjaču vrijednost još od Drugog svjetskog rata.

Kockanje ulagača
U jednom trenutku sredinom tjedna je tako dosegnuo tečaj od 76,25 jena za dolar. Do kraja radnog tjedna vrijednost mu je pala na 81,11 jena za dolar. Jačanje jena bilo je posljedica ‘klađenja’ ulagača na to da će japanski osiguravatelji i druge kompanije morati prebacivati novac iz inozemstva nazad u Japan kako bi se isplatile odštete i financirala obnova nakon katastrofe koja je pogodila ‘zemlju izlazećeg sunca’. Jačanje valute samo je dodatno opterećenje za državu koju su ozbiljno ‘ozlijedili’ potres, tsunami i rizik nuklearne katastrofe.

Odlučni koraci
Fumihiko Igarashi, zamjenik japanskog ministra financija, upozorio je ulagače na deviznim tržištima da ne bi trebali pretpostavljati da je intervencija u petak bila samo jednokratni potez, prenosi londonski Financial Times. “Države G7 složile su se da, ako popustimo spekulantima koji žele zaraditi na nesreći ljudi, će japanska ekonomija biti uništena što će pak nanijeti štetu svjetskom gospodarstvu”, kazao je Igarashi za Reuters. “Naš stav ostaje nepromijenjen, a to je da ćemo poduzimati odlučne korake protiv spekulatora koji se ponašaju kao podli lopovi na mjestu požara”, dodao je zamjenik japanskog ministra financija. Trošak za industriju osiguranja još nije dosegnuo iznos od 40 milijardi dolara koliko je bila šteta nastala uraganom Katrina koji je prije nekoliko godina opustošio američki grad New Orleans. No, analitička kuća RMS, jedina koja je dosad objavila bilo kakvu procjenu štete japanske katastrofe, svojim je klijentima spomenula da bi se ukupna ekonomska šteta koju je prouzročio potres mogla kretati između 200 i 300 milijardi dolara.

Oporavak dionica
Nakon što se u petak pročulo za deviznu intervenciju država G7 japanski jen je oslabio, a zajedno s njim ponešto su se oporavile dionice japanskih kompanija, iako je na tjednoj razini poznati dionički indeks Nikkei izgubio desetak posto svoje vrijednosti. Dionice japanskih tvrtki vrlo su osjetljive na jačanje jena zbog izvozne orijentiranosti tamošnje ekonomije. Aprecijacija jena smanjuje konkurentnost japanskih tvrtki na svjetskim tržištima što automatski utječe na mogućnost oporavka japanske industrije. Dealer valutama u poznatoj banci Citigroup za Financial Times je izjavio da se radi o “jednoj od najtransparentnijih intervencija” koje je ikad vidio. “Nije bilo okolišanja, niti skrivanja”, dodao je i kazao da će se intervencije vjerojatno nastaviti. Kaoru Yasano, japanski ministar ekonomije upozorio je da volatilnost na tržištu negativno utječe na povjerenje potrošača. “Značaj intervencije je u tome da se ograniče skokovi dionica i valute unutar tržišnih očekivanja”, dodao je Yosano.

Panika

Poput kraha burze 1987.
Kao što se moglo i očekivati protekli je tjedan bio jedan od najvolatilnijih na japanskom financijskom tržištu. Dvodnevni pad cijena dionica bio je najveći još od sloma burzi 1987. godine.

Bijeg iz fondova
U manje od tjedan dana ulagači su povukli 8,2 milijarde dolara investicija iz japanskih dioničkih fondova što je bio najveći ‘egzodus’ još od srpnja prošle godine. Iz novčanih fondova povučeno je dodatnih 4,3 milijarde dolara.

Vrhunski stručni tim

U čemu je njihova tajna? Od male ordinacije do dentalnog centra za najzahtjevnije zahvate

Digitaliziran proces

Digitalni dokument nije isto što i digitalni proces: gdje osiguravatelji i dalje gube vrijeme i novac