Cijene nafte u svibnju zabilježile su najveći mjesečni pad u posljednjih nekoliko godina, potaknute očekivanjima da bi Sjedinjene Države i Iran mogli postići dogovor koji bi omogućio ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca za promet tankerima i ublažio poremećaje u globalnoj opskrbi energentima.

Na londonskom tržištu cijena barela Brenta pala je tijekom svibnja više od 19 posto, što predstavlja najveći mjesečni pad od ožujka 2020., kada je svjetsko gospodarstvo bilo pogođeno posljedicama pandemije Covida-19. Na američkom tržištu barel WTI-ja pojeftinio je gotovo 17 posto, zabilježivši najveći mjesečni pad od travnja prošle godine, prenosi Reuters.

Uvjeti za sporazum

Pritisak na cijene dodatno je pojačan posljednjeg trgovinskog dana u svibnju nakon što je američki predsjednik Donald Trump najavio da će donijeti konačnu odluku o mogućem sporazumu s Iranom. Istodobno je iznio niz uvjeta koje bi Teheran morao prihvatiti, uključujući trajno odricanje od nuklearnog oružja, potpuno otvaranje Hormuškog tjesnaca za neograničen promet te uklanjanje svih preostalih mina iz tog strateški važnog pomorskog prolaza. U takvom ozračju cijena Brenta u petak je pala 1,77 posto, na 92,05 dolara po barelu, dok je američki WTI oslabio 1,73 posto i zaključio trgovanje na 87,36 dolara.

Početak lipnja donio je promjenu raspoloženja na tržištu. Cijene nafte ponovno su porasle nakon što je Izrael naredio proširenje vojnih operacija u Libanonu, pojačavši zabrinutost da bi sukob s Hezbollahom mogao ugroziti ionako krhko primirje između Washingtona i Teherana. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu izjavio je da je zajedno s ministrom obrane Yisraelom Katzom naložio vojsci produbljivanje operacija u Libanonu, unatoč prekidu vatre koji je proglašen u travnju.

Slabija potrošnja

Reakcija tržišta bila je brza. Terminski ugovori za Brent u ponedjeljak su porasli 2,45 posto, na 93,35 dolara po barelu, dok je WTI poskupio 2,8 posto, na 89,78 dolara. Analitičari Goldman Sachsa ocjenjuju da su rizici za kretanje cijena nafte i dalje uravnoteženi. Mogući novi poremećaji u opskrbi s Bliskog istoka mogli bi pogurati cijene prema gore, ali slabljenje globalne potražnje predstavlja sve veći uteg tržištu.

U investicijskoj banci upozoravaju da podaci o maloprodajnoj potrošnji u Kini i zapadnoj Europi upućuju na slabiju potrošnju energenata od očekivanja. Prema njihovim procjenama, takva kretanja mogla bi značiti smanjenje potražnje za naftom za oko dva milijuna barela dnevno u odnosu na već ranije snižene prognoze.