Cijena nafte tipa Brent u petak je dosegnula 116,32 dolara za barel, najvišu razinu od travnja, uz jačanje straha od nove eskalacije sukoba na Bliskom istoku. Rast cijena energenata dolazi u trenutku kada ulagače zabrinjavaju i održivost ulaganja u umjetnu inteligenciju te prodaja francuskih državnih obveznica, piše FT.

Brent je tijekom poslijepodnevnog trgovanja u Londonu porastao do 2,8 posto. Izostanak izgleda za skori završetak rata između SAD-a i Irana potiče rast cijena, a američki veleposlanik pri UN-u Mike Waltz upozorio je da bi Washington i za godinu dana mogao biti u pat-poziciji s Teheranom.

Istodobno, američke tehnološke dionice pokušavale su se stabilizirati nakon snažne rasprodaje dan ranije. Nasdaq 100 bio je gotovo nepromijenjen, nakon što je u četvrtak potonuo 2,9 posto, dok je S&P 500 oslabio 0,4 posto.

Zabrinutost je pojačala Meta svojim najavama velikih kapitalnih ulaganja, koje otvaraju pitanje hoće li se golemi, sve više dugom financirani izdaci za AI isplatiti. Na obvezničkim tržištima u petak su se prinosi uglavnom stabilizirali.

Prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,99 posto, a na njemačke na 3,35 posto. Francuski desetogodišnji prinos spustio se na 5,04 posto, nakon što je ranije tijekom tjedna prvi put od 2002. premašio pet posto.

Azijska tržišta također su bila nestabilna. Južnokorejski Kospi nakon pada do četiri posto zaključio je trgovanje s rastom od 0,3 posto, dok je japanski Nikkei oslabio 0,3 posto. Ulagači sve više traže sigurnija utočišta dok važu rizike povezane s energetskom krizom i velikim ulaganjima u umjetnu inteligenciju.