Prvim otvorenim investicijskim novčanim fondom u Hrvatskoj, tzv. ‘money market’ ETF-om, započelo je u ponedjeljak trgovanje na Zagrebačkoj burzi.

Riječ je o fondu InterCapital Asset Managementa (ICAM), s ciljanim neto prinosom od 3,65 posto godišnje koji je alternativa oročenim depozitima ili držanju novca na računima. InterCapital je dosad na domaćoj burzi uvrstio tri dionička ETF-a (exchange trade funds).

Za razliku od prva tri fonda vezana za dioničke indekse, najnoviji je investiran u kratkoročne vrijednosne papire, mahom trezorske zapise, najkvalitetnijih izdavatelja iz eurozone visokog kreditnog rejtinga.

Najkonzervativniji papir
Osim država, to se odnosi i na državne agencije, banke i korporacije. Pritom oko trećine ulaganja otpada na Francusku, koja, po riječima menadžera fonda Nike Maričića, ima najrazvijenije tržište trezorskih zapisa. Maričić ističe da se radi o najkonzervativnijem proizvodu na financijskom tržištu, pri čemu je rizik značajno manji i s obzirom da fond ulaže u veći broj vrijednosnih papira.

S obzirom na naglo podizanje kratkoročnih stopa od strane Europske središnje banke (ESB) u zadnjih godinu dana “monetarno okruženje je idealno za novčane fondove”, pri čemu je takva investicijska alternativa građanima potrebna jer mogu ostvariti značajno viši prinos na tržištu kapitala u odnosu na bankovne depozite.

Za razliku od oročene štednje koja ima dospijeće, novčani fondovi omogućuju jednostavnu kupnju i prodaju te “izvlačenje” uloženog novca u roku jednog dana, uz dotad ostvareni prinos, naveo je Maričić. Cijena ETF-a se konstantno ažurira te je cijelo vrijeme vidljiva na stranicama ZSE-a, dodaje.

Ciljani godišnji prinos je 3,65 posto, a kako pojašnjava Maričić, ako bi netko primjerice uloženo povukao nakon dva mjeseca, dobio bi šestinu od godišnjeg prinosa, odnosno 0,60 posto, pri čemu dnevno pripis iznosi oko 0,01 posto.

Redovna upravljačka naknada za fond iznosit će 0,15 posto. Kako bi se dodatno potaknuo interes ulagača, upravljačka naknada se do kraja godine neće naplaćivati, a naknade se u tom razdoblju odrekla i Zagrebačka burza, kaže Maričić.

Predsjednik Uprave ICAM-a Ivan Kurtović je poručio da ETF-ovi polako preuzimaju financijsku industriju, pri čemu je globalno oko 50 posto imovine uloženo u tu vrstu financijskih proizvoda, to jest fondova, pri čemu prednjači SAD.

Zamjenik predsjednika Upravnog vijeća Hanfe Tomislav Ridzak zadovoljan je zbog uvrštenja još jednog inovativnog proizvoda na burzu rekavši da će s obzirom na rast kamatnih stopa na tržištu “takav proizvod postaje sve atraktivniji za ulaganje”.

Više kamatne stope
Ekonomski analitičar Velimir Šonje smatra da će kamatne stope na tržištu novca u narednom razdoblju biti značajno veće od onih na koje smo navikli.

Smatra da će taj proizvod proširiti perspektive i mogućnosti za ulaganja, koji će potencijalno privući nove ulagače na ZSE i putem kojeg će građani moći učiti o tržištu kapitala.

Predsjednica Uprave ZSE-a Ivana Gažić istaknula je da su dosad izdani ETF-ovi donijeli značajan broj investicija u hrvatsko, ali i regionalna tržišta kapitala, slovensko i rumunjsko. Podsjetila je i da je u ožujku na ZSE uvrštena tzv. ‘narodna’ obveznica koja je privukla 43 tisuće investitora, uključujući više od 20 tisuća građana koji su po prvi puta otvorili račun u SKDD-u.

“To je pokazatelj da građani traže investicijske prilike s povratom koji se ne može ostvariti s klasičnim bankarskim depozitima, koji su im tradicionalno bili najčešće mjesto investiranja”, rekla je
Gažić.