Neto imovina četiriju obveznih mirovinskih fondova na kraju rujna dosegla je 56,42 milijardi kuna.

U odnosu na početak godine, imovina im je porasla za 5,28 milijarde kuna. Istodobno, od svojih članova su dobili 3,67 milijardi kuna doprinosa. Stoga, četiri obvezna mirovinska fonda u ovoj su godini stvorila višak od 1,61 milijardu kuna. Najveću neto imovinu ima AZ obvezni mirovinski fond. Prema posljednjim podacima Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, na kraju rujna taj je fond upravljao sa 22,67 milijardi kuna. Od početka godine, imovina AZ fonda porasla je za 2,13 milijardi. Oduzmu li se dobiveni doprinosi, koji su u prvih devet mjeseci iznosili ukupno 1,41 milijardu, fond menadžeri AZ fonda stvorili su razliku od 720 milijuna kuna. Ako se isti način primjeni i za obvezni fond Raiffeisena, stvoreni višak iznosi 417,77 milijuna kuna.

Naime, imovina tog fonda u ovoj je godini porasla za 1,53 milijarde kuna na 16,91 milijardu, dok su dobiveni doprinosi iznosili 1,11 milijardi kuna. Fond menadžeri PBZ/Croatia osiguranja od svojih članova su u prvih devet mjeseci dobili 649,8 milijuna kuna. Budući da je u tom razdoblju imovina fonda porasla za 912 milijuna, dodana vrijednost na kraju rujna iznosi 262,26 milijuna kuna. Erste Plavi mirovinski fond dobio je 498,38 milijuna kuna od svojih članova, rast imovine od početka godine bio je 702,73 milijuna kuna, tako da je stvoreni višak 204,35 milijuna kuna. Od ukupne imovine obveznih mirovinskih fondova, na kraju rujna 88,09 posto bila je domaća imovina. A najviše je u državnim obveznicama. Prema posljednjim podacima Hanfe, četiri fonda u svojim portfeljima imaju 40,61 milijardu kuna obveznica, što predstavlja 70,98 posto ukupne imovine.

Najviše državnoga duga ima AZ fond koji je na kraju rujna u svom portfelju imao 16,93 milijarde kuna tih papira. Prema podacima Hanfe, to je bilo gotovo tri četvrtine ukupne imovine tog fonda. Najmanje državnih obveznica imao je Erste Plavi, koji je ujedno i najmanji obvezni fond. U svom je portfelju imao 4,91 milijardu kuna tih papira, što je predstavljalo nešto manje od 65 posto. Raiffeisenov mirovinski fond na kraju prošloga mjeseca bio je vlasnik 12,27 milijardi kuna vrijedno državnog duga, što je predstavljalo 71,06 posto njegove ukupne imovine. Fond PBZ/CO u svom je portfelju imao 6,49 milijardi kuna u obveznicama, odnosno nešto više od 67 posto ukupne imovine. Ostatak domaće imovine obveznih mirovinskih fondova, odnosno 11 posto, nalazilo se na Zagrebačkoj burzi u dionicama domaćih kompanija. Najviše kapitala u hrvatskim dionicama na kraju rujna imao je RBA OMF.

Podaci Hanfe pokazuju da je taj fond na kraju prošloga mjeseca imao uloženo 2,21 milijardu kuna u domaćim dionicama. To je činilo 12,83 posto njegovog portfelja. Od toga, uzimajući u obzir cijene i količine dionica na dan 30. rujna, 1,06 milijardi kuna odnosilo se na dionice Hrvatskog telekoma. Posljednjeg dana rujna, RBA mirovinski fond u svom je portfelju imao 6,09 milijuna komada tih dionica. Dakle, 48 posto imovine u dionicama posljedica je samo jedne. Fond AZ na kraju prošloga mjeseca u domaćim je dionicama imao 2,1 milijardu kuna, što je 9,27 posto njegovog ukupnog portfelja. Od toga, 932 milijuna kuna uloženo je u dioncie Ine. AZ fond, za razliku od RBA, ima nešto manje domaćeg dioničkog kapitala uloženog u samo jednu vrijednosnicu. U Ini se tako nalazi 44,38 posto domaće dioničke imovine.