Mađarska naftna kompanija Mol potvrdila je jučer interes za učešće u privatizaciji Naftne industrije Srbije (NIS) zbog potencijala i povoljnog položaja srpskih rafinerija u regiji. Na konferenciji za novinare u Budimpešti direktor Mola za strategiju i razvoj Lajos Alacs rekao je da se planovi za kupnju NIS-a temelje na procjenama da će potrošnja naftnih derivata rasti, a da su srpske rafinerije na dobrom položaju za snabdijevanje regije.

Modernizacija rafinerija
Navodeći da je izgradnja novih rafinerija “gotovo nemoguća”, novinarima beogradskih medija prenio je da je Mol spreman u slučaju kupnje NIS-a uložiti potrebna sredstva za modernizaciju rafinerija u Srbiji. “Odlaganje raspisivanja natječaja za prodaju srpske naftne kompanije za nekoliko mjeseci neće negativno utjecati na privatizaciju NIS-a”, kazao je Alacs, ističući da je najvažnije da je stvoren konsenzus u Srbiji da taj proces konačno započne. Ocijenio je da je model privatizacije koju su izradili Merrill Lynch i Raiffeisen investment “dobar i najrealniji” u ovom trenutku za NIS. Alacs nije mogao precizirati kolika je tržišna vrijednost NIS-a jer se još ne znaju detalji natječaja, dodajući da bi na cijenu moglo utjecati odvajanje poduzeća “NIS – Tečni naftni gas (TNG)”. Namjeru srpskih vlasti o uvođenju carina te ukidanju Uredbe o zabrani uvoza naftnih derivata ocijenio je dobrom za početak liberalizacije tržišta, ali pritom je naglasio i da bi uz carinsku zaštitu trebalo početi obnovu rafinerija. Alacs je obećao da će Srbiji tijekom zime biti isporučen sav prirodni plin koji Srbija kupi od ruskog Gazproma, a koji ide preko Mađarske. Kako je ocijenio, najveći problem Srbije u snabdijevanju tim energentom je neuravnotežena potrošnja plina u zimskim i ljetnim mjesecima, pa je izrazio i spremnost Mola da u suradnji sa Srbijom izgradi podzemno skladište u kojem bi mogao biti skladišten plin koji Srbija kupi. Mol grupa posluje u devet europskih zemalja, a njezina procijenjena vrijednost je oko 12 milijardi dolara. U Srbiji je prisutna od prosinca prošle godine s 11 benzinskih crpki. Ipak, u Hrvatskoj se nakon ove informacije može čuti kako bi Mol, kada bi kupio rafinerije Novi Sad i Pančevo u Srbiji, ugasio sisačku rafineriju zbog istog tržišta na koje sve navedene rafinerije navodno pretendiraju. No u Molu takvu informaciju oštro demantiraju, objasnivši Poslovnom dnevniku da će obnovljene rafinerije Novi Sad i Pančevo biti kapaciteta tek da pokriju Srbiju, a svega 10 posto obrađenih derivata mogli bi izvoziti, ali nikako u Hrvatsku i na područje na koje pretendira sisačka rafinerija, i to zbog predaleke razdaljenosti i preskupog prijevoza derivata s jedne do druge točke.

Veliki potencijal
U Molu tu informaciju potkrepljuju činjenicom da prosječna srpska potrošnja naftnih derivata godišnje iznosi 400 litara po glavi stanovnika, hrvatska 800, slovenska 1000, a njemačka 1400 litara naftnih derivata po glavi stanovnika godišnje. “Uzme li se u obzir da će sve navedene potrošnje u zemljama bivše Jugoslavije rasti, jasno se iščitava činjenica da nijedna rafinerija sagrađena u bivšoj državi neće biti konkurencija onoj drugoj tako da govora o gašenju sisačke rafinerije nema”, zaključuju u Molu.

OMV: U Bavarsku 1,1 milijarda eura

OMV će u Bavarskoj do 2010. uložiti približno 1,1 milijardu eura kako bi dodatno ojačao svoj vodeći položaj opskrbljivača regije naftnim derivatima i petrokemijama. Ovo OMV-ovo ulaganje usko je povezano s odlukom pokretanja važnog infrastrukturnog projekta za petrokemiju u Bavarskoj: približno 360 kilometara dugačak Ethylen Pipeline Sd (Cjevovod za transport etilena Jug – EPS) od Mnchsmnstera do Ludwigshafena bit će završen u trećem tromjesečju 2008. Projekt je važno povezište jugoistočnog bavarskog kemijskog trokuta i znatne sjeveroistočne europske etilne mreže u Ludwigshafenu.